Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija rudarstvo: Istražne...

Srbija rudarstvo: Istražne bušotine i rudarski radovi na reviru „Crnac-Istok”

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Za sada identifikovane tri rudne strukture na dubini ispod 862 metra

Rezultati geoloških istražnih radova dobijenih interpolacijom podataka sa istražnih bušotina i istražnih rudarskih radova na reviru „Crnac-Istok” prikazani su u naučnom radu „Mogućnost istraživanja Pb-Zn rude na reviru „Crnac-Istok” rudnika „Crnac” autora Gordane O. Milentijević, Blagoja Lj. Nedeljkovića i Miljana M. Jakšića sa Fakulteta tehničkih nauka iz Kosovske Mitrovice. Izvedeno istraživanje podržalo je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.

Ležište „Crnac” otvoreno je nakon desetogodišnjeg istraživanja bušenjem sa površine i rudarskim istražnim radovima u periodu od 1957. do 1968. godine. Rudnik olova i cinka „Crnac” više od dve decenije nije vršio geološka istraživanja ni bušenjem istražnih bušotina ni rudarskim istražnim radovima. Za to vreme eksploatisana je ruda u obimu od 50.000 do 150.000 tona rude godišnje. Zbog toga je došlo do smanjenja raspoloživih rudnih rezervi i potrebe za održavanjem kontinuiteta u proizvodnji rude, a samim tim predlaže se istraživanje u najkraćem vremenskom roku potencijalnih rudnih struktura. U potencijalne prostore koji bi se obuhvatili istražnim radovima spada „Crnac-Istok”.

Autori u radu navode da su se za ovakav koncepcijski prikaz istraživanja revira „Crnac-Istok” opredelili iz sledećih razloga: razradom i otvaranjem rudnika „Crnac”, kao i revira „Plakaonica I”, stvorene su pretpostavke za nastavak istraživanja u pravcu novih revira, u ovom slučaju revira „Crnac-Istok”. Pružanje i padovi pojedinih rudnih žica, kao i njihova paralelnost, lokacija okna i centralne rudne sipke u podine rudnog ležišta nameću i za ovaj revir izradu magistralnih rudarskih prostorija, koji će međusobno povezivati sve buduće rudne žice uz istovremeno spajanje revira „Crnac-Istok” sa centralnim rudarskim prostorijama „Crnac”.

Za sada su na reviru „Crnac-Istok” identifikovane tri rudne strukture na dubini ispod 862 metra, koje su udaljene od postojećih aktivnih radova rudnika „Crnac” oko 300 metara. Pravac pružanja ovih rudnih struktura, kao i zaleganje po dubini istražiće se prvo istražnim bušotinama, a onda rudarskim isražnim radovima. Podaci sa bušotina određuju dužinu izrade rudarskih istražnih radova i oni su na granici prostiranja prema podini ležišta, s tim što se mora voditi računa o organskoj vezi revira „Crnac-Istok” i centralnog revira rudnika „Crnac”.

Cilj ovog naučnog rada je predstavljanje mogućnosti za obezbeđivanje Pb-Zn sa okolnih revira za eksploataciju u rudniku „Crnac”. Količine otkopane rude uslovile su potrebu za nastavkom geoloških istraživanja. Proširenje sirovinske baze trebalo bi očekivati na indiciranim lokalitetima u blizini aktivnog ležišta „Crnac”.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Energetska dilema Srbije: EPS suočen sa polako gorućom krizom uz pozive na odgovornost

Decenijama je Elektroprivreda Srbije (EPS) delovala kao neuništiva. Njene lignite rudnike, stare termoelektrane i hidroelektrane činile su osnovu sistema otporne na regionalne šokove i tržišne fluktuacije. Srbija je bila jedna od retkih evropskih zemalja sa električnom samodovoljnošću, ponekad čak...

Energetska budućnost Srbije na kocki u borbi za gas posle Rusije

Više od dve decenije, politička i ekonomska stabilnost Srbije zasnivala se na nepisanom dogovoru: ruski gas bi dolazio pouzdano, predvidivo i po povlašćenim uslovima dogovorenim između Beograda i Moskve. Odnos je bio geopolitička arhitektura prikrivena kao trgovina robom. Sankcije...

Sankcije prema NIS-u pokreću najteži finansijski stres test Srbije u jednoj generaciji

Kada su Sjedinjene Države proširile sankcije protiv ruskih energetskih interesa, mnogi zvaničnici u Beogradu nisu odmah shvatili težinu situacije. Na površini, NIS, u većinskom vlasništvu Gazprom Nefta, nastavio je da radi rafineriju u Pančevu, snabdeva pumpne stanice i učestvuje...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!