Radom i kontrolom u novi proizvodni ciklus
Imamo ustaljene tehnološke postupke da svaki deo koji dođe u halu remontne baze izađe iz ove hale sa čvrstim uveravanjem da je apsolutno ispravan za naredni proizvodni ciklus
Revitalizacija prve đerdapske hidroelektrane je složen i vrlo zahtevan posao. Sve ovo izgleda kao jedna pokretna traka s jasnim stanicama i fazama sanacije delova čiji je krajnji rezultat detaljno ispitan i potpuno spreman deo za novi radni ciklus eksploatacije. Кad se deo agregata demontira, tačno se zna gde je njegova sledeća stanica. Lopatice radnog kola idu u staro gvožđe, jer je studijom za povećanje snage agregata izrađeno novo radno kolo sa poboljšanom geometrijom. U staro gvožđe ide i stator glavnog generatora, gornji i donji prsten usmernog aparata. Ostali delovi prolaze obimna ispitivanja posle čega se saniraju i ponovo se ugrađuju u isti ili naredni agregat. Polovi rotora glavnog generatora su posle defektacije otpremljeni u rusku fabriku „Elektrosila“ na reparaciju.
Planeri revitalizacije doneli su niz dobrih odluka da, koliko je to moguće, deo poslova urade zaposleni elektrane, kolege iz ogranka „Кolubara Metal“, domaća industrija i naučne institucije. Nedaleko od elektrane izgrađena je remontna baza za potrebe sanacije većeg dela opreme koja se revitalizuje i nastavlja funkcionalan rad u novom eksploatacionom ciklusu rada agregata. U društvu Bojana Mladenovića, poslovođe za mašinsku opremu, koji je ovde od početka montaže, upoznali smo ceo proces sanacije, od ulaska demontiranih uglavnom izrabljenih i nagriženih korozijom metalnih delova agregata do izlaska potpuno novih delova spremnih za ugradnju na isto mesto odakle su i demontirani. Sve ovo liči na srednji mašinski proizvodni pogon kojim se šire uobičajeni zvukovi brušenja, varenja metala, peskarenja, mirisa svežeg premaza zaštitne farbe… Mnogo toga treba da se uradi da bi se ispunio cilj – da deo koji se reparira mora da zadovolji stroge kriterijume kontrole. Tek tada on može da napusti remontnu bazu. Narodski rečeno, ovo je kao ogromna ordinacija iz koje pacijent uz čvrstu garanciju izađe potpuno zdrav za narednih 30 do 40 godina. Ne sme se ni pomisliti šta bi bilo kad bi kojim slučajem neki od ovih delova otkazao. Ovde se tačno zna kad koji deo dolazi na sanaciju, koliko ostaje i kada mu je poslednja faza – transport u mašinsku halu. Prva faza radova je peskarenje da bi se metal oslobodio korozije. Ovaj deo posla rade radnici beogradske firme „Jadran“. Na traci je nekoliko lopatica usmernog aparata. Dragan Jovanović, peskirer, crevom pod pritiskom od sedam bara izbacuje pesak i skida privremeni antikorozivni premaz. Uprkos tome što snažni ventilatori usisavaju prašinu, oko peskirera se stvara oblak prašine. Deo se šalje u ruke farbara, a mi smo zavirili u glavnu halu.
Na stotine varnica od brusilice, dim i užareni opiljci od aparata za varenje razbijaju sivilo prostora. Veliki strug za mašinsku obradu rukavaca lopatica usmernog aparata je na kraju hale. Кroz njega je dosad prošlo 160 lopatica, a treba da prođe još 32, koje će doći na red kad i poslednji agregat uđe u revitalizaciju. Strug se već višestruko isplatio. Кada poslednja lopatica bude obrađena, njegova funkcija na ovom objektu prestaje, ali će dobro doći za revitalizaciju druge đerdapske elektrane koja se najavljuje za dve godine. Što je manje opreme u remontnoj bazi, to je više u mašinskoj hali spremno za ugradnju. Кad počne montaža, ovde se smanjuje posao i deo radnika ide u mašinsku halu.
– Sa nama su predstavnici ruske fabrike „Silovije mašini“, stručnjaci Instituta IMS. Dogovorom se nalaze rešenja za sve probleme. Radno vreme baze je produžena prva smena. U praksi to znači da radimo svakog dana od sedam ujutro do sedam uveče. Svaka subota je radna. Svi radnici su svesni uloge u ovom velikom poslu i svi daju svoj maksimum – dodaje poslovođa Mladenović. Nedaleko od ulaznih vrata, varnice brusilice pršte na sve strane. Đorđe Balojević, kolega iz „Đerdap Usluga“, kome se jedva vidi lice od plastičnog štitnika, obrađuje čeonu površinu donjeg rukavca lopatice usmernog aparata prečnika 240 milimetara. Iza sebe ima 25 godina radnog iskustva, a ovde je od početka revitalizacije. Njagov alat su ili brusilica, ili aparat za varenje.
U nastavku hale je potpora nosećeg ležaja sa prepoznatljivim otvorom. Ovo je turbinski deo ofarban u sivo, koji se vidi sa ulaza u turbinski prostor, i kroz pomenuti otvor vidi se vratilo turbine u pokretu. Vidljivi su tragovi varenja i brušenja. Na momenat je naš vodič prišao kolegi Zoranu Ristiću iz Instituta IMS radi konsultacija o brušenju navarenih delova. Svaki potez brusilice se prati.
– Imamo metode da svaki deo koji dođe u naše ruke izađe iz ove hale sa čvrstim uverenjem da je apsolutno ispravan – objašnjava Ristić. Nešto malo dalje od hale je farbara, ili poslednja stanica reparacije delova. Ovde je sve čisto, ali se oseća miris farbe. Radnici firme „Jadran“ već su se srodili s ovim mirisom i pedantno nanose delove svežeg namaza na metalnu konstrukciju. Ovde je nekoliko lopatica usmernog aparata. Neke su sive, premazane osnovnim namazom na bazi cinka, a nekoliko ofarbano crnim namazom. I ovde je prisutna kontrola kvaliteta antikorozivne zaštite.
– Sa pet premaza zaštićujemo delove. Dva su osnovna: cinkofoks i najmanje tri balanstina, a nekada i četiri, na bazi katrana. Posle svakog premaza kontrolišemo pokrivenost, debljinu i prionjivost sloja. Кroz lopatice prolazi ogromna količina vode i namaz sve ovo mora da izdrži. Garancija je pet godina, a u praksi se pokazalo da zaštitni sloj traje mnogo duže – objašnjava Ivana Mišić, tehnolog.
Pogledom u dubinu građevinske jame na sajlama visi donji prsten usmernog aparata. Oseća se miris sveže farbe. I on je prošao kroz remontnu bazu. Oko jame je još delova koji čekaju svoj red na montažu, da se smeste i spremno dočekaju početak novog radnog ciklusa.
Pitanje je šta s onim delovima koji se ne mogu demontirati? Oni isto prolaze kao i ostali delovi kroz ruke majstora, ali na licu mesta. Njihova antikorozivna zaštita zavisi od toga da li su u dodiru s vodom ili funkcionišu na suvom, kažu stručnjaci.
Izvor: EPS Energija