Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaSrbija: Razdvajanje hidro...

Srbija: Razdvajanje hidro i termo kapaciteta donelo bi značajnu štetu za srpsku elektroenergetiku

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Razdvajanjem hidroelektrana i termoelektrana u Srbiji u posebna preduzeća napravila bi se značajna šteta za elektroenergetiku i građane i zato se treba uzdržati od svake transformacije koja bi narušila funkcionalnost celine.

To je jedan od zaključaka naučnog skupa „Hidroenergetika regiona Jugoistočne Evrope“, održanog u četvrtak i petak u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti u Beogradu, prenosi Beta.

Predsednik Odbora za energetiku Slobodan Vukosavić je rekao da bi „trebalo zaštititi sva hidroenergetska postrojenja od direktne ili indirektne prodaje ili dokapitalizacije jer bi to dovelo u pitanje vlasništvo građana Srbije nad hidroenergetskim postrojenjima“.

U zaključcima su navedene posledice izgradnje malih derivacionih hidroelektrana koje rade na principu pozajmljivanja dela vode reke za prolazak kroz turbinu, ostavljajući minimum od 10 do 30 odsto protoka.

Posledice su pokretanje erozije i klizišta u brdsko-planinskim predelima, odronjavanje zemljišta i izlivanje mašinskog ulja i drugih štetnih materija u vodozahvate, anaerobni procesi i pojava koliformnih bakterija, probijanje puteva, a tokom izgradnje i seča šuma koja sprečava eroziju.

Male hidroelektrane ne doprinose klimatskoj neutralnosti jer dovode do emisije barskog gasa sa visokim sadržajem metana, gasa sa efektom staklene bašte, koji je izraženiji od posledica emisije ugljen-dioksida“, navedeno je u zaključcima.

Vukosavić je naveo da je potvrđeno da postoji privatan interes investitora da ostvare profit, ali ne postoji interes Elektroprivrede Srbije (EPS), građana i države da se nastavi izgradnja derivacionih malih hidroelektrana jer proizvode malu količinu električne energije, a pričinjavaju značajnu štetu.

Ukazao je da bi trebalo obustaviti izgradnju malih hidroelektrana i sagledati mogućnost da se u što pre zaustavi rad postojećih malih hidroelektrana i sanira teren.

Inženjeri i stručnjaci uključeni u planiranje i projektovanje tih hidroelektrana znaju, kako je rekao, da u svetu postoje bezbedni pristupi i tehnologije koji omogućuju gradnju novih objekata tako da ne ugrožavaju životnu sredinu.

Istakao je da u Srbiji „inženjeri previđaju da institucije društva nisu funkcionalne, da regulatorni mehanizmi ne funkcionišu, da su zakoni o životnoj sredini nepotpuni i ne primenjuju se“.

„U Srbiji se i dalje grade objekti i sistemi koji u velikoj meri ugrožavaju biodiverzitet, vodu i vazduh, kao i zdravlje ljudi. Problem se može umanjiti kolektivnim promišljanjem inženjera koji projektuju nove objekte i ekologa koji proučavaju uticaj na životnu sredinu“, rekao je Vukosavić.

Naveo je da reverzibilne hidroelektrane omogućuju integraciju većeg udela energije iz solarnih i vetroelektrana koje su većinom u vlasništvu privatnih investitora koji ostvaruju velike prihode, a EPS snosi troškove gradnje reverzibilnih hidroelektrana, što nije u interesu građana.

Vukosavić je rekao da su moguće lokacije za izgradnju reverzibilnih hidroelektrana na levoj strani Drine, ali za izgradnju treba postići politički sporazum.

„Prioritet izgradnje reverzibilne hidroelektrane u Srbiji trebalo bi dati dovršetku „Bistrice“ (na Uvcu), a o izgradnji reverzibilne hidroelektrane „Đerdap 3″ trebalo bi još razmisliti i to odložiti“, rekao je Vukosavić, sumirajući zaključke naučnog skupa, prenosi biznis.rs.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: HSE planira veliko proširenje za jačanje obnovljive energije

Hidroelektrane duž reke Save u Sloveniji proizvele su prošle godine nešto više od 1.000 GWh električne energije, što čini nešto više od 20 procenata ukupne proizvodnje električne energije u zemlji. Međutim, ovaj učinak predstavlja samo oko trećinu ukupnog energetskog...

Francuska kompanija Akuo Energy potpisala ugovor o otkupu električne energije za najveću vetroelektranu u Srbiji, Bela Anta 2

Francuska kompanija za obnovljive izvore energije Akuo Energy finalizovala je ugovor o otkupu električne energije (PPA) sa državnim preduzećem EPS za vetroelektranu Bela Anta 2. Ugovor pokriva punih 80 MW kapaciteta projekta i uključuje obaveze vezane za balansiranje mreže. Bela...

Srbija: Akumulaciona hidroelektrana Bistrica napreduje kao strateški energetski projekat

Predstavnici državne elektroprivrede Srbije (EPS), lokalnih vlasti i nevladinih organizacija održali su prezentaciju u Novoj Varoši o izgradnji akumulacione hidroelektrane Bistrica. Aleksandar Jakovljević, izvršni direktor za investicije i razvoj u EPS-u, istakao je značaj projekta Bistrica, nazvavši ga najvažnijim aktuelnim...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!