Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Polugodišnji dometi...

Srbija: Polugodišnji dometi Rudnika bakra Bo

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

„Krivelj“ nosi proizvodnju bakra

Sedamdeset odsto bakra iz borskog dela RTB-a stiglo je sa kriveljskog kopa, a od silaska u bogatije slojeve i upravo završene automatizacije tamošnje flotacije tehnički direktor RBB-a Vidoje Adamović očekuje još bolje rezultate do kraja godine. – “Krivelj” ima dovoljno raskrivene rude, ali su planska ostvarenja u uklanjanju jalovine još uvek polovična. – „Cerovo“ već prerađuje 7.000 tona rude dnevno, što je dobar pokazatelj. – Stabilizovana proizvodnja komadnog kreča u Zagrađu a šest meseci ove godine u Rudnicima bakra Bor otkopano je 90 procenata planiranih količina rude. Topionici će biti isporučeno 13.500 tona bakra u koncentratu, što je 85 odsto u odnosu na plan, dok je polugodišnji bilans raskrivanja polovičan. Međutim, do kraja godine se očekuje ostvarenje od blizu 90 procenata, pošto tehnički direktor RBB-a Vidoje Adamović najavljuje stvaranje uslova za uklanjanje po dva miliona tona jalovine mesečno. Mora se, kako reče, poštovati rudarski projekat otkopavanja do 2031. godine i ne sme se dozvoliti ozbiljniji poremećaj odnosa rude i jalovine.

–Kraj juna u RBB-u očekujemo sa oko 2.400 tona bakra u koncentratu, što će biti oko 90 odsto ostvarenja u odnosu na plan – kaže Adamović. – Odmah da pohvalim rudnik “Veliki Krivelj” koji nosi ovu proizvodnju jer preko 70 odsto tog bakra je iz Krivelja. Proizvodnja na najvećem kopu je stabilna, sa dovoljno raskrivene rude dobrog sadržaja, mada se sa gornjih etaža uzimaju i manje količine koje su nepovoljne za flotiranje. Zbog njih, iskorišćenje bakra je oko 80 procenata, ali se nadam da će u narednom periodu biti sve bolje jer se otkopavanjem silazi u bogatije slojeve. Kako je u kriveljskoj flotaciji ovih dana završena potpuna automatizacija procesa, i sa te strane očekujemo napredak. Tehnološki proces pratiće se i voditi posredstvom elektronike i zadatih parametara i tako eliminisati subjektivne procene i propusti. Adamović naglašava da RBB poštuje zahteve nove tehnologije topljenja i isporučuje koncentrat sa preko 20 procenata bakra. Nastoji i da vlagu u njemu spusti ispod 10 procenata. Ovih dana stižu tzv. flokulanti upravo za te namene.

– Juna ćemo dati 70-ak odsto jalovine u odnosu na plan – procenio je pet dana pre isteka meseca naš sagovornik. – Uzrok tome je rad transportnog sistema sa prekidima zbog klizanja materijala oko odlagača (visina odlaganja je preko 350 metara) i potrebe da se odlagač često pomera kako bi bio na bezbednom. Sve to omelo je postizanje zadatog kapaciteta. Međutim, krajem juna, kako smo i najavili, selimo jedan od bagera na istočni obod kopa i počinjemo uklanjanje većih količina jalovine. Taj zahvat je blizu novih odlagališta, relacije su kratke, pa do kraja godine očekujem preko dva miliona tona jalovine mesečno i ostvarenje plana u raskrivanju od devedesetak odsto. Bilo je problema i sa kamionima, broj aktivnih je sa 16 padao na 13, ali početkom jula očekujem da ih najzad bude 18. Moram da kažem da, uz sve teškoće koje nas prate, zaposleni puno doprinose da održimo tempo. Shvataju da samo radom možemo pozitivno da poslujemo, ondosno da izmirimo sve obaveze i da imamo za plate. U “Krivelju” očekujem stabilno rudarenje do kraja godine.

U “Cerovu” se, takođe, sve bolje radi. Povećan je kapacitet prerade rude i već ide preko 7.000 tona dnevno. – Nadam se da ćemo ga održati u narednom periodu jer je na tamošnjem kopu otvoreno dovoljno rude, uskoro će se uključiti četvrti kamion, i sa dva bagera, bušilcom i buldozerom imamo stabilan sistem otkopa rude. Problem sa člankastim dodavačem na primarnoj drobilici rešen je, a ubacivanjem novih obloga i još nekim zahvatima povećali smo kapacitet flotacijske prerade – kaže naš sagovornik.

Mada još uvek ima dosta problema, i Jama je poslednjih dana pojačala isporuke bogatije rude. Raštrkana rudna tela podrazumevaju veliko angažovanje transportne i utovarne mehanizacije da bi se ostvarili planski ciljevi. Zbog toga je započeta procedura nabavke jedne čeljusne drobilice koja bi olakšala rad pod zemljom. – Ruda se više ne bi vozila usponom do postojeće drobilice – objašnjava Adamović – nego će se spuštati ka novoj koja bi bila na 19. horizontu. Na taj način bi se povećao kapacitet transporta i smanjilo angažovanje opreme, a stvorili bi se i uslovi za ulazak u tzv. kapu “Borske reke”. I borska flotacija sve bolje radi. Njena „C“ sekcija bez problema prerađuje svu rudu iz Jame, a „B“, na kojoj je ugrađen vertikalni mlin, šljaku iz nove topionice. Parametri koji su projektom dati za novu šljaku – poštuju se.

Puštanjem jedne od dve „Auerbach“ peći u Zagrađu stabilizovana je i proizvodnja komadnog kreča. Prema Adamovićevim rečima dnevno se već proizvodi preko 150 tona, što zadovoljava potrebe RBB-a. Intenzivno se krenulo i u remont druge takve peći i plan je da se do šestog avgusta i ona pusti u rad. – Sa njom bi količine komadnog kreča prešle preko 220 tona dnevno, čime bismo zadovoljili i potrebe majdanpečke flotacije. To znači da RTB više ne bi imao potrebe da nabavlja kreč sa strane. Kreč iz Zagrađa je zadovoljavajućeg kvaliteta (aktivnost preko 80 procenata), tako da možemo da očekujemo i dobre ulazne parametre u procesu flotiranja.

Izvor; Kolektiv

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Bugarska: NEK će dodati 10 MWh skladište energije sa baterijama u hidroelektranu Vacha 1 i proširiti skladištenje energije

Bugaraska državna energetska kompanija, Nacionalna elektroenergetska kompanija (NEK), planira da instalira sistem za skladištenje energije sa baterijama (BESS) kapaciteta 10 MWh u nedavno rekonstruisanoj hidroelektrani Vacha 1 do kraja ove godine. Takođe, NEK je pokrenuo tender za pretvaranje četiri...

Bosna i Hercegovina: Izazovi i budućnost energetske proizvodnje na ugalj u Republici Srpskoj

Termoelektrane koje upravlja Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), javno preduzeće sa sedištem u Republici Srpskoj, stare su i zahtevaju značajna ulaganja u održavanje. Prema rečima Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva Republike Srpske, isplativije je izgraditi nove elektrane nego održavati...

Bugarska: Domaća proizvodnja gasa ključna za energetsku sigurnost i konkurentnost

Ministar energetike Bugarske, Zhecho Stankov, naglasio je da bi domaća proizvodnja prirodnog gasa bila najisplativije rešenje za zemlju. Ova izjava data je tokom sastanka sa predstavnicima "OMV Petrom", filijale austrijske energetske kompanije OMV, na kojem je razgovarano o budućnosti...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!