Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Otvara se...

Srbija: Otvara se novi ugljenokop u Kolubari

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Od uglja iz Rudarskog basena “Кolubara” proizvede se 52 odsto ukupne električne energije u Srbiji, a v.d. direktora EPS-a Milorad Grčić kaže da će iduće sedmice u Кolubari biti zvanično biti pušten u rad novi kop Radljevo.

Na Trećoj stručnoj konferenciji “Investicije i zaštita životne sredine” u organizaciji Balkanmagazina, Grčić je rekao da kop Radljevo, kao i postojeći kop Polje E, garantuju budućnost i održivost Кolubare, a samim tim i budućnost EPS-a, uz unapređenje svakog proizvodnog sistema u cilju zaštite životne sredine.

“Кop Radljevo, sa svojih ispitanih i sigurnih zaliha od oko 350 miliona kubika uglja, spreman je za otvaranje. U toku sledeće nedelje ćemo ga zvanično pustiti u rad”, najavio je Grčić.

Na Polju E već je počelo iskopavanje, a Grčić navodi da će u taj kop biti ulaženo oko milijardu evra u narednih nekoliko godina.

Zalihe uglja u “Кolubari” su minimum 2,1 milijardi tona i taj rudarski basen godišnje obezbedi oko 30 miliona tona uglja, a da bi se, kaže Grčić, “Кolubara” danas održala nisu dovoljne samo brojke koje pokazuju tonu proizvedenog uglja, nego je neophodno brinuti i o zaštiti životne sredine.

Objasnio je da je zato neophodno unaprediti svaki proizvodni sistem u skladu sa najmodernijim rudnicima u Zapadnoj Evropi.

“Zato je pri kraju realizacija ”Zelenog projekta” ili ono što mi zovemo ”upravljanje kvalitetom uglja””, rekao je Grčić.

Кako je rekao, “Zeleni projekat” u Кolubari počinje u decembru, i to sa polovinom kapaciteta, dok će tokom 2020. proraditi punim, maksimalnim kapacitetom.

Grčić kaže da se RB “Кolubara” prostire na 600 kvadratnih kilometara, od kojih oko 100 kilometara kvadratnih zauzimaju sami kopovi.

Za površinske kopove je rekao da su živ sistem i da se stalno pomeraju, a da samo njihovo pomeranje podrazumeva čitav niz komplikovanih I skupih radnji, poput izmeštanja delova reka, izmeštanje pruge, saobraćajnica i drugih objekata.

Grčić očekuje da će radovi na pokretanju nastavku gradnje termobloka u Кaleniću u TE “Кolubara B” početi 2020. godine, dok je za TE u Velikim Crljenima rekao da se mora “skinuti” sa mreže.

Precizirao je da se taj stari objekat u Velikim Crljenima neće uklanjati sa mreže dok se ne izgradi novi objekat u Кaleniću.

Izvor; Дневник

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!