Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Od rudnika...

Srbija: Od rudnika dva “Telekoma”

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Otkriće nekih od najvećih ležišta zlata i bakra u našoj zemlji u prethodnom periodu naveli su Srbiju da bolje razmisli o iskorišćenju svog rudnog bogatstva i privuče investicije teške pet milijardi dolara. U Ministarstvu energetike i rudarstva, u pripremi su izmene Zakona o rudarstvu, koje treba da naprave radikalan zaokret u ovoj našoj grani industrije.

Prema rečima stručnjaka, Srbija će se, novom zakonskom regulativom, “otvoriti” za ulaganja jer će strancima umnogome olakšati da dobijaju upotrebne dozvole i otvore i do pet novih rudnika na našoj teritoriji. Naša zemlja bi zarađivala od rudne rente, a investitori će moći da prodaju naše mineralno bogatstvo i izvan granica Srbije.

– Srbija koristi tri odsto od ukupnog potencijala mineralnog bogatstva, govore procene – kaže Aco Ilić, predsednik Rudarsko-geološke asocijacijacije Srbije, koji je o izmenama Zakona o rudarstvu pregovarao sa nadležnim ministarstvom. – Potrebna je minimalna diskreciona vlast državnih organa i minimalno učešće države u poslovanju ulagača. Država treba da obezbedi zaštitu svojih interesa na način koji neće osujetiti potrebe investitora, jer će u suprotnom ozbiljne kompanije zaobići Srbiju, dok će mešetarenje cvetati. Industrija će trpeti kao i sada, a država će nastaviti da subvencioniše rudarstvo umesto da od njega zarađuje.

Ilić dodaje da je Ministarstvo energetike prihvatilo da iz zakona izbaci uvođenja obaveze podnošenja šestomesečnog izveštaja kao nepotrebnog povećanja administrativnih procedura, povećana je dozvoljena količina mineralnih sirovina za tehnološke probe. Takođe, izbrisan je i predlog da se sakupljeni minerali ne mogu prodavati izvan Srbije.

Računica Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj govori da je u Srbiji u 2013. godini bilo 135 aktivnih dozvola za istraživanje, a investitori su za deset godina uložili 300 miliona dolara. Kada bi se tri odsto dozvola za istraživanje pretvorilo u upotrebne dozvole za rudarstvo, moglo bi da se otvori pet novih rudnika, što bi potencijalno donelo pet milijardi dolara kapitalnih investicija.

Iako bi naša zemlja neuporedivo više novca uzela kada bi sama vršila ispitivanja, a zatim i vadila rudno bogatstvo, Srbija za ovaj posao – nema novca.

Naravno da bi bilo bolje da radimo bez upliva partnera sa strane – objašnjava Ljubinko Savić iz Udruženja za energetiku i rudarstvo. – Problem je što se radi o investicijama koje se mere milijardama dolara, a naši rudnici su već u novčanim problemima. Treba da se otvorimo za investcije, ali uz strogu kontrolu i nadzor države.

RUDNA RENTA

PLAĆANjE rente za korišćenje rudnih bogatstava u Srbiji verovatno će ostati stavka u Zakonu o rudarstvu koja se neće bitnije menjati. Iako je najavljivano da će eksploataciju mineralnih resursa i rudnu rentu ubuduće regulisani novi zakonski okvir, Zakon o naknadama za korišćenje javnih dobara, on do kraja godine neće ni biti u pripremi. Ministarstvo finansija je na taj način trebalo da reši i probleme nelegalne eksploatacije rude i nedostatak rudnih inspektora.

Izvor; Večernje Novosti

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!