Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeSrbija naviše uvozi...

Srbija naviše uvozi gasna ulja

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Prvo mesto na izvoznoj listi Srbije u avgustu zauzima pšenica sa 24 miliona dolara, dok su gasna ulja sa vrednošću od 34 miliona dolara prvi uvozni proizvod, podaci su Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Na drugom mestu izvozne liste su toplo valjani proizvodi – gvožđe i nelegirani čelik u koturovima sa 19 miliona dolara, a treće mesto pripada izvozu kontejnera od aluminijuma sa 17 miliona dolara.

Slede nove spoljne gume za putničke automobile sa 16 miliona dolara, koliko otpada i na izvoz setova provodnika za avione, vozila i brodove, kao i na ulja za podmazivanje.

Ploče i limovi od rafinisanog bakra izvezeni su za 15 miliona dolara, koliki je bio i izvoz valjanih proizvoda, prevučenih kalajem, kao i cevi od rafinisanog bakra, a poslednje mesto zauzima kukuruz sa 14 miliona dolara.

Drugi po značaju je uvoz rafinisanog bakra sa 28 miliona dolara, na trećem mestu uvozne liste je prirodni gas sa 19 miliona, koliko je iznosio i uvoz koksa i polukoksa od kamenog uglja.

Sledi uvoz lekova za maloprodaju sa 18 miliona dolara, na uvoz telefona za mrežu stanica potrošeno je 17 miliona dolara, a uvoz ostalih lakih ulja i proizvoda bio je 16 miliona.

Uvoz dizel automobila preko 1.500, ali ispod 2.500 kubika, iznosio je 11 miliona dolara. Gasoviti ugljovodonici su uvezeni za 10 miliona dolara, koliki je bio i uvoz sirovog , nelegiranog aluminijuma.

Izvor tanjug.rs

 

 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Fortenova Grupa prodaje 21 Maxen benzinsku stanicu u okviru strategije prodaje imovine

Fortenova Grupa nastavila je proces prodaje imovine nasledjene od bivšeg Agrokora. Prema slovenačkim medijima, najnovija transakcija odnosi se na 21 samouslužnu Maxen benzinsku stanicu koju upravlja M-Energija, kompanija unutar maloprodajne mreže Mercator. Ovim portfoliom, M-Energija postaje četvrti po veličini operater...

Region: Nuklearna elektrana Krško premašila planiranu proizvodnju u avgustu 2025.

U avgustu 2025. godine, nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 505.322 MWh neto električne energije, što je 1,06% više od planirane proizvodnje od 500.000 MWh. U istom mesecu prethodne godine elektrana je proizvela 503.751...

Srbija: Vlada odobrila Prostorni plan za gasovod MG14

Vlada Srbije usvojila je uredbu kojom se definiše Prostorni plan za glavni gasovod MG14, projekat dug 146 kilometara koji ide od Orljana kod Niša, preko Leskovca i Vranja, do granice sa Severnom Makedonijom. Trasa će obuhvatiti i područja Vladičinog...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!