Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeSrbija: Škriljci smanjuju...

Srbija: Škriljci smanjuju uvoz nafte

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Nameravamo da inteziviramo projekat istraživanja i eksploatacije uljnih škriljaca u Srbiji, iz kojih bi za 10 godina, naša zemlja mogla godišnje da dobija oko 1,5 milion tona sintetičke nafte, izjavio je u intervjuu Tanjugu Milan Bačević, ministar rudarstva, prirodnih resursa i prostornog planiranja.

Najavljujući da bi već u septembru trebalo da počne izrada strategije za eksploataciju uljnih škriljaca i procedura odabira strateškog partenera Bačević je naglasio da bi Srbija morala da zadrži kontrolni paket akcija u tom projektu.

“Procenjuje se da raspolažemo sa oko dve milijarde tona rezervi uljnjih škriljaca, od kojih su samo u aleksinačkom basenu potvrđene rezerve od 400 miliona tona, a geološka istraživavnja, koja nisu sprovedena na celoj teritoriji Srbije, počeće u najskorije vreme. Postoje naznake da uljnih škriljaca ima i na drugim lokacijama u Srbiji i uz korišćenje novih tehnologija za preradu te sirovine u sintetičku naftu, mogli bismo da nadomestimo značajne količine nafte koju uvozimo,” istakao je Bačević.

Do sada su interes za istraživanje uljnih škriljaca pokazale po jedna kineska i estonska kompanija, dva investiciona fonda i Naftna industrija Srbije, a prethodna Vlada Srbije je raspisala tender za konsultanta za izbor strateškog partnera, podsetio je ministar i ukazao da bi pokretanje tog posla uposlilo nerazvijeni južni deo Srbije.

Srbija raspolaže i drugim mineralnim sirovinama, rudama, geotermalnom energijom, obnovljivim izvorima energije, koje predstavljaju pravo bogatstvo naše zemlje, rekao je Bačević i naglasio da je rudarstvo velika razvojna šansa Srbije, jer ta delatnost može najbrže, posle poljoprivrede, da povrati uloženi novac, pod uslovom da to što se eksploatiše u Srbiji može i da se prerađuje.

“Nastaviće se i istraživanja potencijalnih ležišta litijuma jer bi izgradnja pogona za preradu i proizvodnju finalnih proizvoda u Srbiji višestruko uvećali prihode u odnosu na zaradu koja se ostvaruje kad se izvozi samo sirovina. Srbija ima i druge dragocene minerale, kao što je zeolit koji se istražuje na Kopaoniku, ali ga ima i na drugim lokacijama i ima široku primenu u mnogim industrijama, kao što su farmaceutska, hemijska, IT i kosmička industrija,” rekao je Bačević najavljujući da bi, već u septembru Skupštini Srbije trebalo da se prosledi predlog izmene Zakona o rudarstvu i geloškim istraživanjima.

Ministar ostavlja i mogućnost da bude usvojen potpuno nov zakon, jer je postojeći, koji je usvojen krajem prošle godine u praksi “već pokazao izvesne nedostatke, što stvara probleme kompanijama koje se bave tim poslom”.

“Postojeći zakon nedovoljno jasno definiše ko čime raspolaže, kao i pravila koja obavezuju potencijalnog korisnika prirodnih resursa, a mnogim prirodnim resursima se raspolaže bez potpune dokumentacije i bez adekvatnog plaćanja koncesija državi,” rekao je Bačević, dodavši da je još rano da se govori o tome da li će biti povećanja naknada za geološka istraživanja i povećanje rudnih renti.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Severna Makedonija: Makpetrol povećava dividendu na 68,3 evra po akciji nakon uspešne 2024. godine

Severnomakedonski maloprodajni lanac goriva Makpetrol objavio je da će za 2024. godinu isplatiti bruto dividendu od približno 68,3 evra po akciji, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Odluka je usvojena od strane akcionara i odražava poboljšane finansijske...

Grčka: PPC Grupa prijavljuje prilagođeni EBITDA od 450 miliona evra u prvom kvartalu 2025. godine usled sezonskih izazova

PPC Grupa je objavila finansijske rezultate za prvi kvartal 2025. godine, prijavljujući prilagođeni EBITDA u iznosu od 450 miliona evra. Ovaj rezultat odražava uticaj sezonskih faktora, naročito nepovoljnih vremenskih uslova u Grčkoj i Rumuniji, koji su smanjili proizvodnju iz...

Grčka: Alpha Bank podržava solarne investicije u vrednosti od 316 miliona evra

Grčka Alpha Bank obavezala se da će finansirati izgradnju četiri nove solarne elektrane u Grčkoj, ukupnog kapaciteta od 267 megavata. Ove projekte će razvijati lokalne podružnice investicionih fondova Foresight i Mirova. Paket finansiranja, kojim isključivo koordinira Alpha Bank, uključuje podršku...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!