Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Kontraverze oko...

Srbija: Kontraverze oko tendera MRE za izbor strateškog partnera za izgradnju solarnih elektrana od 1 GW

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Ministarstvo rudarstva i energetike objavilo je javni poziv za izbor strateškog partnera za izgradnju solarnih elektrana ukupne instalisane snage 1 GW, sa baterijskim sistemima za skladištenje električne energije. Projekat koji se realizuje po sistemu „ključ u ruke“, obavezuje strateškog partnera da nakon 2 godine od izgradnje i puštanja objekata u rad, preda elektrane na upravljanje EPS-u. Još uvek nisu odabrane lokacije za izgradnju ukupno pet ili više nezavisnih solarnih elektrana, a ukupan broj i lokacije predložiće strateški partner, dok plan implementacije usvaja Radna grupa zadužena za praćenje projekta.

Međutim, ono što upada u oči tokom čitanja javnog poziva jesu uslovi koji se traže od zainteresovanih ponuđača, koji su u najmanju ruku neobični. Nejasno je, naime, zbog čega su pojedini kriterijumi važni za realizaciju projekta ove vrste, poput uslova da ponuđač ima više od 5.000 zaposlenih, kao i da je u prethodne tri godine u svakoj imao godišnji obrt od 4,5 milijardi evra. Zanimljivo bi bilo dobiti informaciju koliko kompanija na svetskom nivou ispunjava ova dva uslova kumulativno. Zanimljivo bi takođe bilo čuti i zbog čega se Ministarstvo opredelilo baš za ove brojke i postavljanje ovih uslova.

Drugi, možda još ozbiljniji problem jeste i to što ekonomski parametar – finansijska ponuda za realizaciju projekata, uopšte nije uzeta kao kriterijum za izbor ponuđača. Naime, ponuđači se rangiraju po bodovima (maksimum 100 bodova) koji se dodeljuju na osnovu četiri kriterijuma: 1. Poslovni (ponuđena ukupna instalisana snaga baterijskih sistema), 2. Ljudski resursi (broj inženjera sa potrebnim licencama i tehničara za montažu), 3. Garantni rok (odnosi se na garanciju na ključne komponente, poput: panela, invertora, transformatora i baterija) i 4. Tehničke karakteristike (takođe se odnosi na pomenute ključne komponente).

Međutim, ponuđena cena uopšte nije kriterijum za odlučivanje i izbor ponuđača. Tako bi, hipotetički, bilo moguće da u slučaju da jedan ponuđač koji sakupi 87 bodova i ponudi da projekat realizuje za iznos od 2 milijarde evra, on bude u prednosti u odnosu na ponuđača koji je sakupio 86 bodova i dao ponudu od 700 milona evra, samo zbog toga što je dao godinu dana kraću garanciju na bateriju. Ovo je posebno čudno kada se u obzir uzme vrednost ovakvog projekta, kao i činjenica da se u praksi, kada je u pitanju sprovođenje javnih nabavki koje se realizuju po istoimenom zakonu u Republici Srbiji (čija je primena ovde isključena), najniža dostavljena ponuda uzima kao ključni kriterijum prilikom odabira ponuđača.

Konačno, pravni okvir postavljen Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije je takav da bi, u konkretnom slučlaju Vlada Srbije ovaj projekat mogla proglasiti projektom od značaja za Republiku Srbiju i utvrditi javni interes za eksproprijaciju lokacija za izgradnju ovih postrojenja, a bila bi moguća i gradnja u zaštićenim područjima, uključujući ovde čak i I stepen zaštite, što direktno derogira primenu drugih pozitivnih propisa Republike Srbije.

RERI smatra da se sprovođenjem izbora strateškog partnera na ovaj način krše osnovni principi i prava konkurencije, tržišne privrede i transparentnosti postupka i direktno eliminišu drugi učesnici na tržištu, za račun strateškog partnera koji treba da bude izabran, a čije se ime možda već i može naslutiti, imajući u vidu postavljene kriterijume.

Razvoj projekata obnovljivih izvora energije izuzetno je važan za Republiku Srbiju i njene građane. Važno je i neophodno da EPS bez odlagnja prestane da koristi ugalj u proizvodnji električne energije. Ali je još važnije da se energetska tranzicija u Srbiji sprovede u skladu sa načelima vladavine prava i uz punu zaštitu javnog interesa i javnog dobra. 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: NIS traži produženje američke dozvole za sankcije kako bi nastavio rad nakon 27. juna

Srpska naftna kompanija NIS podnela je novi zahtev Ministarstvu finansija SAD za specijalnu dozvolu kojom bi se produžilo odlaganje pune primene sankcija. Ovo produženje omogućilo bi NIS-u da nastavi sa redovnim poslovanjem i nakon 27. juna, kada ističe važeća...

Srbija: Zabrana uvoza ruskog gasa u EU ne obuhvata zemlje koje nisu članice

Nacrt uredbe Evropske komisije o postepenom ukidanju uvoza ruskog prirodnog gasa odnosi se isključivo na članice EU, dok zemlje van bloka, poput Srbije, nisu pogođene u pogledu sopstvenih snabdevanja gasom. To znači da Srbija može nastaviti da uvozi ruski...

Srbija cilja novi dugoročni ugovor o gasu sa Rusijom usred promene energetske politike EU

Srbija trenutno pregovara o novom dugoročnom ugovoru o snabdevanju prirodnim gasom sa Rusijom, sa ciljem da obezbedi, kako tvrdi, najpovoljniju cenu gasa u Evropi. Prema rečima Dušana Bajatovića, direktora državne kompanije Srbijagas, predstojeći ugovor sa Gazpromom očekuje se da...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!