Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Kontraverze oko...

Srbija: Kontraverze oko tendera MRE za izbor strateškog partnera za izgradnju solarnih elektrana od 1 GW

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Ministarstvo rudarstva i energetike objavilo je javni poziv za izbor strateškog partnera za izgradnju solarnih elektrana ukupne instalisane snage 1 GW, sa baterijskim sistemima za skladištenje električne energije. Projekat koji se realizuje po sistemu „ključ u ruke“, obavezuje strateškog partnera da nakon 2 godine od izgradnje i puštanja objekata u rad, preda elektrane na upravljanje EPS-u. Još uvek nisu odabrane lokacije za izgradnju ukupno pet ili više nezavisnih solarnih elektrana, a ukupan broj i lokacije predložiće strateški partner, dok plan implementacije usvaja Radna grupa zadužena za praćenje projekta.

Međutim, ono što upada u oči tokom čitanja javnog poziva jesu uslovi koji se traže od zainteresovanih ponuđača, koji su u najmanju ruku neobični. Nejasno je, naime, zbog čega su pojedini kriterijumi važni za realizaciju projekta ove vrste, poput uslova da ponuđač ima više od 5.000 zaposlenih, kao i da je u prethodne tri godine u svakoj imao godišnji obrt od 4,5 milijardi evra. Zanimljivo bi bilo dobiti informaciju koliko kompanija na svetskom nivou ispunjava ova dva uslova kumulativno. Zanimljivo bi takođe bilo čuti i zbog čega se Ministarstvo opredelilo baš za ove brojke i postavljanje ovih uslova.

Drugi, možda još ozbiljniji problem jeste i to što ekonomski parametar – finansijska ponuda za realizaciju projekata, uopšte nije uzeta kao kriterijum za izbor ponuđača. Naime, ponuđači se rangiraju po bodovima (maksimum 100 bodova) koji se dodeljuju na osnovu četiri kriterijuma: 1. Poslovni (ponuđena ukupna instalisana snaga baterijskih sistema), 2. Ljudski resursi (broj inženjera sa potrebnim licencama i tehničara za montažu), 3. Garantni rok (odnosi se na garanciju na ključne komponente, poput: panela, invertora, transformatora i baterija) i 4. Tehničke karakteristike (takođe se odnosi na pomenute ključne komponente).

Međutim, ponuđena cena uopšte nije kriterijum za odlučivanje i izbor ponuđača. Tako bi, hipotetički, bilo moguće da u slučaju da jedan ponuđač koji sakupi 87 bodova i ponudi da projekat realizuje za iznos od 2 milijarde evra, on bude u prednosti u odnosu na ponuđača koji je sakupio 86 bodova i dao ponudu od 700 milona evra, samo zbog toga što je dao godinu dana kraću garanciju na bateriju. Ovo je posebno čudno kada se u obzir uzme vrednost ovakvog projekta, kao i činjenica da se u praksi, kada je u pitanju sprovođenje javnih nabavki koje se realizuju po istoimenom zakonu u Republici Srbiji (čija je primena ovde isključena), najniža dostavljena ponuda uzima kao ključni kriterijum prilikom odabira ponuđača.

Konačno, pravni okvir postavljen Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije je takav da bi, u konkretnom slučlaju Vlada Srbije ovaj projekat mogla proglasiti projektom od značaja za Republiku Srbiju i utvrditi javni interes za eksproprijaciju lokacija za izgradnju ovih postrojenja, a bila bi moguća i gradnja u zaštićenim područjima, uključujući ovde čak i I stepen zaštite, što direktno derogira primenu drugih pozitivnih propisa Republike Srbije.

RERI smatra da se sprovođenjem izbora strateškog partnera na ovaj način krše osnovni principi i prava konkurencije, tržišne privrede i transparentnosti postupka i direktno eliminišu drugi učesnici na tržištu, za račun strateškog partnera koji treba da bude izabran, a čije se ime možda već i može naslutiti, imajući u vidu postavljene kriterijume.

Razvoj projekata obnovljivih izvora energije izuzetno je važan za Republiku Srbiju i njene građane. Važno je i neophodno da EPS bez odlagnja prestane da koristi ugalj u proizvodnji električne energije. Ali je još važnije da se energetska tranzicija u Srbiji sprovede u skladu sa načelima vladavine prava i uz punu zaštitu javnog interesa i javnog dobra. 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: EIB kreditira ugradnju pametnih brojila sa 80 miliona evra

Evropska investiciona banka (EIB) odobrila je kredit od 80 miliona evra Elektrodistribuciji Srbije (EDS) za projekat ugradnje pametnih brojila, a država Srbija će biti garant otplate ovog kredita. Naime, Vlada Srbije uputila je u skupštinsku proceduru predlog zakona o potvrđivanju...

Srbija: Usvojen energetski i klimatski plan do 2030.

Vlada Srbije usvojila je Integrisani plan za energetiku i klimu, koji predviđa da se do 2030. godine dobija 45 odsto električne energije iz obnovljivih izvora energije, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović Kako je istakla, usvajanjem Integrisanog...

Srbija: 300 MW iz RHE Bajina Bašta ponovo na mreži

Elektroprivreda Srbije saopštila je da je ponovo u pogonu jedan agregat reverzibilne hidroelektrana „Bajina Bašta“, nakon što su završeni veliki remontni radovi što znači „još 300 megavata na mreži“, koji će doprineti energetskoj sigurnosti zemlje u vreme verovatno nezapamćeno...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!