Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: EPS suočen...

Srbija: EPS suočen sa rastućim troškovima nabavke i opadajućim profitima usled energetskih izazova u 2024. godini

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Državno preduzeće za energetiku Srbije, EPS, potrošilo je približno 370 miliona evra na nabavku električne energije u prva tri kvartala 2024. godine, što predstavlja značajan porast u odnosu na 213 miliona evra tokom istog perioda prošle godine. Povećanje troškova nabavke bilo je izazvano 10% većim troškovima za kupovinu električne energije od privilegovanih proizvođača obnovljivih izvora energije, kao i trostrukim porastom troškova nabavke sa tržišta u poređenju sa 2023. godinom.

Za prva tri kvartala ove godine, EPS je izvestio o neto profitu od 256 miliona evra, što je oštar pad u odnosu na 800 miliona evra u istom periodu prošle godine. Kompanija se suočila sa porastom troškova nabavke električne energije i troškova pristupa mreži, koji su iznosili ukupno 610 miliona evra u prvoj polovini 2024. godine, uz dodatnih 426 miliona evra potrošenih u trećem kvartalu. Ovi troškovi su naglo porasli tokom jula, avgusta i septembra, zbog povećane potrošnje električne energije izazvane visokim temperaturama.

Generalni direktor EPS-a Dušan Živković priznao je izazove sa kojima se kompanija suočila u trećem kvartalu, uključujući rekordnu potrošnju električne energije, lošiji rad hidroelektrana, poteškoće u proizvodnji uglja i rastuće cene električne energije. Posebno je potrošnja u julu dostigla istorijske nivoe, dok je nabavka uglja bila izazvana visokim temperaturama i otežanim uslovima u rudnicima na otvorenom. Takođe, cene električne energije na svim tržištima su značajno porasle, što je dodatno opteretilo finansije.

Kompanija je takođe potrošila 228 miliona evra na nabavku uglja u prva tri kvartala, pri čemu je 149 miliona evra potrošeno u prvoj polovini godine, a 77 miliona evra u trećem kvartalu. Ugalj je nabavljen iz susednih zemalja i Indonezije, sa ukupno ugovorenih 8,08 miliona tona. Srednja cena dostavljenog uglja, uključujući manipulativne troškove i carinske takse, bila je 90,77 evra po toni u ovom periodu.

Prihodi od prodaje električne energije dostigli su oko 2,73 milijarde evra, a ukupni operativni prihodi iznosili su oko 2,79 milijarde evra. Iako su ovi iznosi premašili planirane ciljeve, bili su niži u odnosu na prošlogodišnje ukupne prihode od 3,21 milijarde evra, uglavnom zbog smanjenja cena električne energije za preduzetništvo od 20% u maju 2024. godine. Cene električne energije za domaćinstva ostale su nepromenjene u odnosu na prošlu godinu.

Uprkos izazovima, ukupni finansijski rezultat EPS-a za prva tri kvartala premašio je očekivanja za 31%. Živković je istakao da je ovaj rezultat značajan čak i kada se uporedi sa prošlom godinom, koja je imala korist od viših kompenzacija za gubitke EDS-a i EMS-a. Takođe je napomenuo da je proizvodnja uglja u prva tri kvartala bila u skladu sa planovima, dok su rudnici Polje G i Tamnava-Zapad u Kolubari premašili očekivanja u proizvodnji.

Što se tiče proizvodnje električne energije, uprkos izazovnim hidrološkim uslovima, hidroenergetski sektor je činio 34,5% ukupne proizvodnje. Termalne elektrane su doprinele sa 64,4%, dok je gasna termoelektrana Panonske TE-TO činila 1,1% ukupne proizvodnje.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: Obim trgovine električnom energijom na dan unapred na SEEPEX-u porastao za 0,4% u junu 2025. uprkos padu cena

U junu 2025. godine na berzi električne energije Srbije, SEEPEX, na tržištu za naredni dan ukupno je trgovano sa 505.516,5 MWh električne energije, što predstavlja povećanje od 0,4% u odnosu na maj. Prosečan dnevni obim trgovine iznosio je 16.850,6...

Rumunija: FIEKR se približava završetku kogeneracione elektrane vredne 160 miliona dolara u rafineriji Petromidia

Kazahstansko-rumunski investicioni fond za energetiku (FIEKR), preko svoje podružnice Rompetrol Energy, približava se završetku svog najvećeg projekta do sada — kogeneracione elektrane u rafineriji Petromidia. Sa investicijom većom od 160 miliona dolara, očekuje se da će postrojenje biti u...

Crna Gora: EPCG prima ponude za novu turbinu u hidroelektrani Perućica za povećanje kapaciteta do 2027. godine

Državna elektroenergetska kompanija Crne Gore, EPCG, primila je dve ponude za izgradnju, isporuku, instalaciju i puštanje u rad nove turbine A8 u hidroelektrani Perućica. Prvu ponudu podneo je konzorcijum koji čine Voith Hydro iz Austrije, Končar iz Hrvatske i...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!