Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: EPS pokreće...

Srbija: EPS pokreće modernizaciju Vlasinskih hidroelektrana vrednu 110 miliona evra radi povećanja kapaciteta i produženja radnog veka

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Državna energetska kompanija Elektroprivreda Srbije (EPS) nastavlja program modernizacije svojih hidroelektrana, nakon uspešno završenih radova na elektranama Bajina Bašta, Zvornik i Đerdap 1. Sledeća faza obuhvata Vlasinske hidroelektrane, za koje je potpisan ugovor o rekonstrukciji i modernizaciji sa kompanijom Energotehnika Južna Bačka.

Projekat se poklapa sa 70. godišnjicom rada Vlasinskog hidroenergetskog sistema i predviđa povećanje instalirane snage za 8 MW, čime će se obezbediti pouzdan rad u narednih 30 do 40 godina. Ova modernizacija produžiće životni vek jednog od najstarijih i najznačajnijih hidroenergetskih kompleksa EPS-a.

Vlasinske hidroelektrane su jedinstvene u okviru portfolija EPS-a, jer rade u kaskadnom sistemu, omogućavajući da se električna energija proizvodi četiri puta zaredom iz istog vodotoka — što ih čini ključnim izvorom vršne energije za elektroenergetski sistem Srbije.

Vrednost projekta iznosi 109,7 miliona evra, a obuhvata kompletnu rekonstrukciju proizvodnih agregata, pomoćnih sistema i hidromašinske opreme. Glavne turbine i generatore isporučiće renomirane svetske kompanije Andritz Hydro i Gamesa Electric.

Finansiranje će biti obezbeđeno iz više izvora: kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 67 miliona evra, bespovratnim sredstvima EU od 15,43 miliona evra kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), kao i 27,26 miliona evra iz sopstvenih sredstava EPS-a.

Vlasinski hidroenergetski sistem pušten je u rad 1955. godine, pokretanjem prvog agregata u HE Vrla 1. Sistem čine akumulacija Vlasina, četiri derivacione hidroelektrane u kaskadi, kao i pumpna stanica Lisina sa istoimenom akumulacijom. Sa ukupnom instaliranom snagom od 129 MW, sistem je do sada proizveo više od 17 miliona GWh obnovljive električne energije, ostajući stub energetske stabilnosti i održivosti Srbije.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Ekonomija širenja skladišta: Strateške rezerve, integracija LNG-a i balansiranje tržišta električne energije u Srbiji

U srcu ranjivosti Srbije u pogledu gasa leži jednostavna strukturna činjenica: zemlja nema dovoljno skladišnih kapaciteta da preživi dugotrajne šokove u snabdevanju ili da u potpunosti učestvuje u novoj evropskoj gasnoj ekonomiji. Skladištenje više nije samo infrastrukturni resurs; ono...

Budućnost gasa u Srbiji: Pravci snabdevanja, ranjivost tržišta, izloženost cenama i tranzicija ka novom regionalnom gasnom poretku

Prirodni gas je postao najsenzitivniji energetski input za Srbiju, ne zbog obima — Srbija troši znatno manje gasa od glavnih evropskih tržišta — već zbog strukturne izloženosti zemlje jednom dobavljaču, jednom pravcu i gasnom sistemu duboko isprepletenom geopolitičkim pritiscima....

Finansijske osnove srpskog downstream sektora nafte: Ekonomija rafinerija, veleprodajne razlike, maloprodajne marže i tranzicija ka energijama van nafte

Finansijska arhitektura srpskog downstream sektora nafte oblikovana je kombinacijom struktura operativnih troškova, geopolitičke izloženosti i promenljivih regionalnih logističkih tokova. Profitabilnost svakog segmenta – rafiniranja, veleprodajne distribucije i maloprodaje – zavisi ne samo od globalnih cenovnih krivih, već i od...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!