Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSpecijaliSrbija: Energetske kompanije...

Srbija: Energetske kompanije i izlazak na berzu, perspektive i ocekivanja

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Elektroprivreda Srbije se u ovom trenutku nalazi u procesu restruktuiranja koji ima za cilj stratesku finansijsku stabilizaciju kompanije ali i pripremu za strateski razvoj. EPS je istvoremeno najavio da ce nakon zavrsetka procesa restruktuiranja kompanija biti spremna za izlazak na berzu. Izlazak na berzu u najavljenoj formi akcionarskog drustva ce biti tek pocetak prave korporativne finansijske reorganizacije EPSa dok ce pravi finansijski benefiti doci nakon ulaska novih investitora kroz proces kupovine dela vlasnistva putem akcija na berzi. Iako je ovaj proces u ovom trenutku daleko, 2016 i 2017, berzansko poslovanje EPS ce omoguciti da kompanija dobije nova finansijska sredstva za modernizaciju ili pak najavljeno sirenje u regionu. Postoje dobri i losi primeri berzanskog listiranja energetskih kompanija u regionu. Uprkos cinjenici da je Rumunsko energetsko trziste razvijenije od domaceg srpskog, rumunske drzavne energetske kompanije se nisu snasle i nisu iskoristile interesovanje investitora. Izlazak na berzu rumunskih kompanija nije doneo ocekivane efekte za njihove akcionare a nazalost drzava nije znala da motivise ove kompanije da iskoriste svoje komparativne prednosti, prenosi sajt serbia-energy.eu

Praktično ništa se nije desilo nakon izlaska rumunskih kompanija na berzu, osim unovčavanja velike količine novca i primene izvesnih pravila o transparetnosti koja propisuje berza. Ni jedna kompanija nije imala hrabrosti da iskoristi prednosti finansiranja kroz razvoj tržišta kapitala i proširenje, kako bi vrednost deonica mogla rasti. Zašto je kompanijama Hidroelectrica ili Oltenia potreban listing na berzi kada najveća distributivna kompanija u Rumuniji, Electrica, sedi na gomili novca godinu dana, ne znajući šta da radi s njim? Romgaz, Transgaz, Nucelarelectrica i Transelectrica su u istoj situaciji, čekajući da sa neba padne inicjativa kako bi povećale svoje prisustvo na drugim tržištima.

Rumunija poslednjih nekoliko godina izvozi sve više električne energije. U pitanju je roba za koju su potrebne subvencije koje snose rumunski potrošači. Nigde u strategijama koje su do sada usvojene nije bilo govora o širenju rumunskih kompanija na druga tržišta. Zašto bi trebalo nastaviti listing pod ovim uslovima? Da bi prihod ostvarili neki špekulanti?

Sa finansijske tačke gledišta, najvažnije rumunske energetske kompanije imaju mogućnost da podrže svoje programe modernizacije, ali još važnije, da održe svoje akvizicije i širenje, na domaćem, a posebno na stranim tržištima. Ponovo je aktuleno pitanje energetskog miksa, u očigledno potpuno drugačijoj situaciji. Glavne energetske kompanije na evropskom energetskom tržištu već su odredile komponente energetskog miksa ali, što je najvažnije, zadržale su vlasništvo nad distributivnim aktivnostima. Ne treba tražiti dalje od stranih kompanija koje su preuzele distributivne aktivnosti u Rumuniji, a u svojim matičnim zemljama su integrisale svoje delatnosti, u najvećem broju slučajeva u formi holdinga.

S ove tačke gledišta, mogu se smatrati kršenjem pravila rumunskog energetskog sistema, pritisci i nagoveštaji Svetske banke i MMF-a, koji su nas zatekli potpuno nespremne, posebno u svetlu budućeg razvoja. Čini se relevantnim da nova energetska strategija uzme u obzir promene u potrošnji u narednim godinama, koja pokazuje da se ne očekuju spekakularni skokovi, naprotiv. Manji energetski intenzitet u korelaciji sa povećanjem efikasnosti, ali i naš ekonomski model razvoja, mogu dovesti do smanjenja potrošnje, ili u najbolje slučaju, do stagnacije. Spektakularan rast izvoza električne energije može biti kratkoročan, osim ukoliko imamo viziju i preduzmemo aktivnosti kako bi zadržali poziciju regionalnog lidera.

Tokom diskusije o energetskoj strategiji Rumunije, postojala je ubedljiva ideja o reindustrijalizaciji ekonomije, na osnovu idejnog koncepta razvijenog pre 1990. Velika greška potiče od činjenice da industrijski sektor u Rumuniji pokriva 30 odsto BDP-a. Trebali bismo postaviti brojna pitanja o prirodi reindustrijalizacije i kako se može obzbediti energija za ovu svrhu.

Poslednje, ali ne i najmanje važno, potrebno je temeljno razmotriti razvoj novih kapaciteta za proizvodnju električne energije. Smatramo da je relevantan signal koji daju investitori velikih projekata. Svaki strani investitor u energetskom sektoru u Rumuniji, traži garancije da će moći da proda proizvedenu energiju na domaćem tržištu. Niko ne predviđa kompleksniju izgradnju koja nudi proširenje i sticanje novih tržišta. S ove tačke gledišta, listing novih kompanija nema smisla, prenosi sajt serbia-energy.eu

Izvor; Serbia Energy

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: EIB kreditira ugradnju pametnih brojila sa 80 miliona evra

Evropska investiciona banka (EIB) odobrila je kredit od 80 miliona evra Elektrodistribuciji Srbije (EDS) za projekat ugradnje pametnih brojila, a država Srbija će biti garant otplate ovog kredita. Naime, Vlada Srbije uputila je u skupštinsku proceduru predlog zakona o potvrđivanju...

Srbija: Usvojen energetski i klimatski plan do 2030.

Vlada Srbije usvojila je Integrisani plan za energetiku i klimu, koji predviđa da se do 2030. godine dobija 45 odsto električne energije iz obnovljivih izvora energije, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović Kako je istakla, usvajanjem Integrisanog...

BiH: Prepolovljen izvoz električne energije u prvoj polovini godine

Fizički obim izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu ove godine iznosio je 4,1 teravatsati (TWh), što je za četiri posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, izjavio je za Fenu predsednik Regionalne CIGRE i...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!