Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: EMS nudi...

Srbija: EMS nudi vladi dobit od 80 miliona evra

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Elektromreža Srbije ima akumuliranu dobit iz prethodnih godina od 80 miliona evra koja nije iskorišćena i s kojom bismo mogli da pomognemo Vladi, kaže za današnji “Blic” Nikola Petrović, direktor Elektromreže Srbije.

“Premijer Aleksandar Vučić je rekao da postoje javna preduzeća kod kojih ima novca. EMS je jedno od njih. Imamo značajnu akumulaciju sredstava na bankovnim računima koja su oročena i dali smo predlog Vladi da razmotri opciju povlačenja dela tog novca iz prethodnih dobiti EMS”, kaže Petrović.

Na pitanje kakvi su poslovni rezultati EMS, on odgovara da je u 2013. dobit povećana sa 1,2 na 1,6 milijardi dinara.

“Najveći rast smo, međutim, imali u prvih šest meseci ove godine sa zaradom od 2,3 milijarde dinara. Pored dobrog poslovanja smanjivali smo troškove… Mislim da je EMS jedno od retkih preduzeća koje je smanjilo i broj zaposlenih”, kaže Petrović.

Na pitanje koliko je stabilan energetski sistem posle poplava, on kaže da je taj sistem stabilan i da je trafostanica u Obrenovcu bila kompletno poplavljena ali da je vraćena u funkciju u potpunosti.

“Pogodila nas je 200 klizišta na trasama dalekovoda i sve je sanirano, tako da EMS potpuno spremno dočekuje naredne poteškoće”, dodaje Petrović.

Prema njegovim rečima, postoje dva problema: potopljeni kolubarski kopovi i moguće obustavljanje transporta gasa preko Ukrajine.

“Ako se to desi, bićemo u problemu jer će Srbija morati da uveze velike količine struje. Sistem EMS to može da izdrži ali će država to teško finansijski podneti. Pretpostavljam da kolege iz EPS sada koliko god mogu prave rezerve uglja i strategiju za potencijalnu krizu”, kaže Petrović.

Upitan hoće li biti struje, on kaže da hoće, ali da treba apelovati na građane da budu štedljivi.

“Ipak, ne očekujem da ćemo imati restrikcije”, istakao je Petrović.

Odgovarajući na pitanje da li će struja biti skuplja, on kaže da je to pitanje za EPS.

“Mislim da je trenutna cena nerealna, posebno u zelenoj tarifi. Osim toga imamo najnižu cenu struje u regionu”, kaže Petrović.

Izvor RTV

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!