Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Deo zelenih...

Srbija: Deo zelenih kilovata i dalje ćemo plaćati najskuplje

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Reč je o struji iz 15 elektrana koja će koštati skuplje jer se prodaje po fidin tarifama koje ne postoje već dve godine, umesto da se cena dogovara na aukciji gde je ona niža

Domaćinstva u Srbiji oko 3,5 miliona brojila nastaviće i narednih 12 godina da plaćaju zelene kilovate po fidin tarifama (otkupna cena struje iz obnovljivih izvora energije) čak i za one objekte koji nisi bili izgrađeni do važenja ovog propisa odnosno do 31. decembra 2019.

Još je interesantnije da će ti kilovata biti najskuplje plaćeni, što nije trebalo da bude tako. Samo da se Ministarstvo energetike pridržavalo Uredbe o fidin tarifama koju je samo donelo, a koja je ukinuta poslednjeg dana decembra 2019. i od tada niko novi nije trebalo da dobije ovu tarifu za elektranu.

Prema članu 108 novog Zakona o obnovljivim izvorima energije privremeno povlašćeni proizvođači koji su stekli status pre 31. decembra 2019. ipak su dobili mogućnost da im se zelena struja otkupljuje po fidin tarifama, iako do tada nisu izgradili elektrane. Da se poštovao član 108 svi domaći i strani investitori koji su planirali da grade vetroparkove, mini hidroelektrane, solarne parkove morali su po zakonu da idu na aukciju i dogovaraju otkupnu cenu zelene struje. S tim što je otkupna cena predviđena fidin tarifama na aukcijama uvek najviša, pa bi, dakle, sve drugo što bi se na aukciji dogovorilo značilo jeftinije zelene kilovate za sve nas koji tu struju plaćamo.

Cilj uvođenja aukcija kao što je Ministarstvo energetike najavljivalo i bio je upravo to da se zeleni kilovati otkupljuju po nižim cenama od fidin tarifa. Očigledno je da je neko hteo da „učini” potencijalnim investitorima da i dalje najskuplje prodaju struju EPS-u, a da svi građani to plaćaju. Jer kada je iz tuđeg džepa nikad nije skupo.

Primera radi ako je otkupna cena po fidin tarifama za vetar 9,20 evrocenti po kilovat-satu na aukciji bi mogla biti sedam-osam evrocenti. Ili hidroelektrana do 0,2 megavata instalisane snage gde je podsticajna otkupna cena 12,40 evrocenti mogla je takođe biti daleko niža.

Postavlja se pitanje zašto Ministarstvo energetike nije poštovalo propise koji važe od 1. januara 2020. i sve one koji još grade, ili tek imaju nameru da to čine, upute na aukciju i tako im dozvole da dogovaraju cenu struje. Na stranu što su pre godinu i po dana iste te naknade za fidin tarife poskupele sa 0,093 dinara po potrošenom kilovat-satu na 0,437 dinara.

Upitani zar ne bi bilo logično da samo oni koji imaju status povlašćenog proizvođača, (znači gotova, izgrađena elektrana) do 31. decembra 2019. dobiju pravo na fidin tarife, a oni koji ih nisu izgradili do tada da sačekaju aukcije i tamo dogovore cenu u Ministarstvu energetike za „Politiku” odgovaraju: „Da se nismo opredelili za ovakvo rešenje, stvorila bi se loša i nesigurna investiciona klima, jer ulagači koji su stekli određena prava moraju da imaju i mogućnost da ih ostvare.”

Na pitanje koje kompanije koriste ovo pravo, odnosno koliko je njih dobilo status povlašćenog proizvođača u resornom ministarstvu odgovaraju da je 15 elektrana ukupne instalisane snage 12,982 megavata, obezbedilo pravo na podsticajne mere u skladu sa Uredbom o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i iz visokoefikasne kombinovane proizvodnje električne i toplotne energije – nakon ukidanja uredbe 31. decembra 2019.

Zašto je to urađeno, ako zakon propisuje drugačije?

Iz ministarstva objašnjavaju da nije reč o velikim kapacitetima, imajući u vidu zahteve Evropske unije u pogledu dekarbonizacije čistije životne sredine i energetske sigurnosti. Srbija se kao i ostale evropske zemlje ne može odreći nijednog kilovat-časa energije proizvedene iz obnovljivih izvora i iz visokoefikasne kombinovane proizvodnje električne i toplotne energije. Sve je to tačno, samo po kojoj ceni.

Upitani koliko miliona evra će biti dodeljeno ovim kompanijama za podsticajne cene odnosno za fidin tarife, u resornom ministarstvu odgovaraju da se u ovom trenutku ne može precizno odrediti koliki će iznos biti isplaćen za podsticaje povlašćenih proizvođača koji su stekli taj status nakon 31. decembra 2019. godine, jer to zavisi od njihove buduće proizvodnje struje. Garantovani snabdevač („EPS snabdevanje”) na početku svake godine objavljuje izveštaj o prikupljenim i isplaćenim novčanim sredstvima za podsticaj povlašćenih proizvođača električne energije za prethodnu godinu.

Bilo kako bilo, činjenica da je su svi potencijalni investitori (koji nisu do propisanog roka dobili status povlašćenog proizvođača) znali da im sledi aukcija i nadmetanje za cenu za otkup zelenih kilovata. Osim toga, ista ta Evropska unija na koju se poziva i resorno ministarstvo u svojim odgovorima, je još 2015. naredila ukidanje fidin tarifa i uvođenje aukcija.

Posle svega jasno je da je to ostalo samo mrtvo slovo na papiru. Jer, kako tumačiti činjenicu da je novi Zakon o obnovljivim izvorima energije o kojem slušamo svaki dan donet, ali da je izvrdan za nečije potrebe.

Izvor; Politika

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: EIB kreditira ugradnju pametnih brojila sa 80 miliona evra

Evropska investiciona banka (EIB) odobrila je kredit od 80 miliona evra Elektrodistribuciji Srbije (EDS) za projekat ugradnje pametnih brojila, a država Srbija će biti garant otplate ovog kredita. Naime, Vlada Srbije uputila je u skupštinsku proceduru predlog zakona o potvrđivanju...

Srbija: Usvojen energetski i klimatski plan do 2030.

Vlada Srbije usvojila je Integrisani plan za energetiku i klimu, koji predviđa da se do 2030. godine dobija 45 odsto električne energije iz obnovljivih izvora energije, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović Kako je istakla, usvajanjem Integrisanog...

BiH: Prepolovljen izvoz električne energije u prvoj polovini godine

Fizički obim izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu ove godine iznosio je 4,1 teravatsati (TWh), što je za četiri posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, izjavio je za Fenu predsednik Regionalne CIGRE i...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!