Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Srbija: Da li ćemo se smrzavati ove zime?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Nova poplava ugrozila je rad Hidroelektrana Đerdap 1 i 2. Bujica je odnela koji vodi put do Đerdapa 2 i radnici i dalje ispumpavaju vodu.

Srbija se još nije oporavila od posledica majskih poplava, zbog čega će ove zime morati da potroši oko 700 miliona evra na uvoz energenata. Ti dodatni troškovi, kaže potpredsednica Vlade Zorana Mihajlović, neće završiti na računima građana.

Dok najveća hidroelektrana i dalje radi punom snagom, Đerdap 2 još juče je smanjio proizvodnju za trećinu, pošto je više agregata stavljeno van pogona zbog mulja i vode koji su prodrli u deo elektrane, kao i zbog trave i stabala koje je bujica nanela na ulazne rešetke.

Proizvodnja u “HE DJerdap 2” u protekla 24 časa je manja za oko 30 odsto. Umesto planiranih 3,1 milion, proizvedeno je 2,062 miliona kilovat- časova. Zbog prekida saobraćaja i nemogućnosti dolaska radnika produžen je rad zaposlenih koji su već u elektrani.

Proizvodnja struje poremećena je još od majskih poplava. Najvažniji kopovi uglja i dalje su pod vodom i u najboljem slučaju od januara bi mogli da prebace prve količine uglja do termoelektrana.

“Srbija je u energetskoj krizi to je svima jasno. U smislu da joj fali struje. Mi dnevno dajemo 400 hiljada evra na uvoz električne energije. Znate za stanje na kopovima. Pored struje koja nam fali i koja ce nam faliti, moramo da uvozimo i ugalj jer što više uglja uvezemo manje cemo uvezti struje, fali nam i gas fali nam i mazut”, kaže Mihajlovićeva.

Srbiji kao i celoj Evropi preti i gasna kriza ove zime ukoliko se odnosi Rusije i Ukrajine još više zaoštre. Srbija je napunila skladište gasa Banatski dvor, ali ono nije dovoljno za čitavu zimsku sezonu, zbog čega ministar srpske energetike u Budimpešti pokušava da obezbedi podršku suseda.

“Ukoliko bilo gde u bilo kojoj od naših država imamo energetski problem, pad energetskog sistema – to je problem za čitav naš region i svi ga zajedno moramo rešavati”, kaže Antić.

Rumunija je već obećala da će Srbiji u slučaju potrebe isporučiti struju i ugalj po povoljnijim cenama. Procenjuje se da će uvoz svih energenata ove zime koštati budžet oko 700 miliona evra, a potpredsednica Vlade tvrdi da se dodatni trošak neće prevaliti na račune krajnjih korisnika, građana.

Jedini koji je ubeđen da Srbija ima dovoljno energenata, i u slučaju gasne krize, jeste prvi čovek Srbijagasa Dušan Bajatović, koji tvrdi da je uskladišteni gas dovoljan za 90 dana, posle čega bi se prešlo na rezerve mazuta.

Izvor B92

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!