Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaUncategorizedSrbija bi mogla...

Srbija bi mogla da dobije prvu nuklearku pre 2050.

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

U zavisnosti od strateških odluka vezanih za korišćenje nuklearne energije, prva nuklearna elektrana u našoj zemlji bi mogla da se pojavi na mreži pre 2050. godine, stoji u nacrtu „Strategije razvoja energetike u Srbiji do 2040. godine sa projekcijama do 2050“, o kojoj je upravo započela javna rasprava, piše Biznis.rs.

„Ovakva promena u elektroenergetskom sektoru omogućila bi transformaciju i ostalih energetskih sektora u cilju njihove značajne dekarbonizacije, a očekuje se da u periodu nakon 2040. godine budu raspoložive i komercijalno u značajnoj meri dostupne tehnologije proizvodnje i skladištenja zelenog vodonika“, navodi se u tom dokumentu.

Autori nacrta Strategije podsećaju da je u dokumentu pod nazivom Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan za period do 2030. i vizijom do 2050. godine“ već razmotren scenario koji predviđa učešće nuklearne energije u energetskom miksu Republike Srbije, sa konzervativnom prognozom puštanja u rad nuklearne elektrane 2045. godine.

„Imajući u vidu mapu puta razvoja nuklearnog programa, kao i planirano ukidanje moratorijuma na izgradnju nuklearnih elektrana u Srbiji, ukoliko bi sve potrebne aktivnosti pre početka izgradnje, kao i realizacija samog projekta izgradnje, bile izvršene u definisanim rokovima, izgradnja i puštanje u rad nuklearnog postrojenja mogu biti razmatrani i u periodu do 2040. godine“, navodi se u nacrtu Strategije, koji dalje analizira prednosti i rizike donošenja takve odluke, piše portal Biznis.rs.

Podseća se da, osim što Zakon o moratorijumu na izgradnju nuklearnih elektrana još nije ukinut, Srbija ne raspolaže bilansnim rezervama nuklearnih sirovina, kao i da ne postoji regulatorni i administrativni okvir koji bi regulisao izgradnju i rad nuklearnih elektrana, postrojenja za proizvodnju nuklearnog goriva i postrojenja za preradu isluženog nuklearnog goriva.

„Ne postoji ni naučni, ni inženjerski kadar koji bi pratio izgradnju i rad ovih postrojenja, a ukinuti su i obrazovni programi posvećeni nuklearnoj energetici“, upozorava se, ali i dodaje da bi, sa stanovišta osnovnih razvojnih ciljeva i prioriteta energetskog razvoja, nuklearna energetika mogla značajno da doprinese dekarbonizaciji i podizanju konkurentnosti energetskog sektora.

„Nuklearna energija je sa stanovišta emisije gasova sa efektom staklene bašte i lokalnih polutanata čist energetski izvor, a omogućava i diverzifikaciju strukture proizvodnje električne energije uz razumnu cenu – visoki kapitalni izdaci nadoknađuju se niskim varijabilnim troškovima proizvodnje na duži rok. Sa stanovište energetske bezbednosti, radi se skoro u potpunosti o uvoznoj tehnologiji, na bazi uvoznih goriva“, navode autori nacrta.

Skreću, međutim, pažnju na to da nuklearne jedinice predstavljaju vrlo pouzdan izvor energije, namenjen pokrivanju baznog opterećenja, uz nultu emisiju zagađujućih materija u vazduh.

„S tog aspekta nuklearne elektrane bi mogle da preuzmu ulogu postojećih termoenergetskih kapaciteta koji koriste ugalj u energetskom sistemu Republike Srbije“, ističe se u nacrtu Strategije.

U tekstu nacrta Strategije osvrće se i na potpisivanje Memoranduma o razumevanju o primeni razvoja nuklearne energije u Republici Srbiji sa stručnom i naučnom zajednicom, što se desilo pre samo nedelju dana.

„Javna rasprava koja je tako pokretnuta obuhvata bezbednosne, pravne, organizacione, naučno-istraživačke, inženjerske i sve druge aspekte korišćenja nuklearne tehnologije. Posebna pažnja mora da bude posvećena odlaganju i preradi isluženog nuklearnog goriva i uticaju ove tehnologije na životnu sredinu“, ističe se u nacrtu budućeg strateškog dokumenta.

Koji su koraci

U nacrtu Strategije se navode i očekivani koraci kada je reč o oblasti nuklearne energije, kao što su uspostavljanje Uprave u okviru Ministarstva rudarstva i energetike za upravljanje i koordinaciju nuklearne politike, a u slučaju donošenja konačne odluke da se krene sa izgradnjom nuklearne elektrane, i donošenje posebnog zakona kojim će se urediti oblast upotrebe nuklearne energije.

„Vlada će u predstojećem periodu pokrenuti proces izgradnje potrebnog institucionalnog, stručnog i regulativnog okvira za korišćenje nuklearne energije i tretman i odlaganje isluženog nuklearnog goriva. Ovo je neophodan preduslov za stvaranje potrebnog investicionog ambijenta za uvođenje nuklearnih tehnologija u srpsku ekonomiju“, stoji u nacrtu Strategije razvoja energetike, prenosi N1.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: Turska kompanija GridFlex ulaže 17 miliona evra u postrojenje za skladištenje električne energije kod Leskovca

Turska energetska kompanija GridFlex planira da uloži 17 miliona evra u novu elektranu za skladištenje električne energije u blizini Leskovca, saopštile su lokalne vlasti nakon sastanka gradonačelnika Gorana Cvetanovića sa predstavnicima kompanije. GridFlex se specijalizovao za sisteme baterijskog skladištenja zasnovane...

Srbija pokreće projekat Centralno-balkanski koridor radi jačanja prenosne mreže i podrške obnovljivim izvorima energije

Srpski operator elektrodistributivne mreže EMS angažovao je Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije da pripremi prostorni plan za Centralno-balkanski koridor, veliki projekat koji ima za cilj povećanje prenosnog kapaciteta na granici Srbije i Bugarske i uspostavljanje istočno-zapadne veze od...

Region: Bugarska smanjuje kamatnu stopu na zajam za projekat gasne interkonekcije sa Srbijom

Savet ministara odobrio je revidirane uslove za državno garantovani zajam koji podržava izgradnju gasne interkonekcije Bugarska–Srbija. Finansijski ugovor, vredan skoro 50 miliona evra, prvobitno je potpisan 25. januara 2023. godine između operatora gasnog prenosnog sistema Bulgartransgaz i ING Group. Zbog...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!