Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Beskamatna pozajmica...

Srbija: Beskamatna pozajmica kao državna pomoć

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Jedan od načina na koji Vlada Srbije, osim subvencija, može da pomogne kompanijama i dodeli im novac poreskih obveznika jeste i preko budžetskog razdela 621 – „nabavka domaće finansijske imovine“. Iza ovog naziva mogu da se kriju razni budžetski rashodi, kao što su „učešće u kapitalu finansijskih institucija“ ili „učešće u kapitalu privrednih subjekata“, ali tu se nalaze i pozajmice – „kratkoročni beskamatni krediti“, koje država daje firmama za razne namene. Istinomer je u svom istraživanju ustanovio da su se kao beskamatna pozajmica sa ovog razdela tokom 2013. i 2014. godine isplaćivali milionski iznosi srpskim kompanijama. „Kratkoročne beskamatne kredite“ u tom periodu dobili su „Srbijagas“, „Simpo“, „Tigar“, „Srbijavode“, „Politika“, „Tatravagonka“, „Goša“.

Kako za Istinomer objašnjava Goran Radosavljević, profesor javnih finansija na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA), Vlada preko razdela 621 firmama odobrava pozajmicu, a kada ne može da naplati dug, onda ga pretvara u svoje vlasništvo u toj kompaniji.

stinomer je od Uprave za trezor dobio podatke u kojima se navodi da je 2013. godine Ministarstvo finansija i privrede sa budžetskog razdela 621 isplatilo milionske iznose. Javno preduzeće “Srbijavode” dobilo je 120 miliona dinara, “Politika AD” 100 miliona dinara, “Tigar” iz Pirota – 200 miliona dinara, “Tatravagonka Bratstvo” iz Subotice 285 miliona dinara, a Fabrika šinskih vozila “Goša” 205 miliona dinara.

Isplate Ministarstva finansija i privrede kompanijama sa budžetskog razdela 621 u 2013. godini
stinomer je od Uprave za trezor dobio podatke u kojima se navodi da je 2013. godine Ministarstvo finansija i privrede sa budžetskog razdela 621 isplatilo milionske iznose. Javno preduzeće “Srbijavode” dobilo je 120 miliona dinara, “Politika AD” 100 miliona dinara, “Tigar” iz Pirota – 200 miliona dinara, “Tatravagonka Bratstvo” iz Subotice 285 miliona dinara, a Fabrika šinskih vozila “Goša” 205 miliona dinara.

Isplate Ministarstva finansija i privrede kompanijama sa budžetskog razdela 621 u 2013. godini

http://www.istinomer.rs/wp-content/uploads/2015/06/Capture.jpg

U podacima Uprave za trezor navodi se da je u 2014. godini Ministarstvo finansija sa budžetskog razdela 621 isplatilo “Srbijagasu” devet milijardi dinara i Simpu 450 miliona dinara.

Isplate Ministarstva finansija kompanijama sa budžetskog razdela 621 u 2014. godini

http://www.istinomer.rs/wp-content/uploads/2015/06/Screen-Shot-2015-06-09-at-11.34.54-AM.png

Krediti za održavanje likvidnosti, plaćanje gasa, kupovinu repromaterijala

Istinomer je imao uvid u zaključke Vlade Srbije u kojima se navode razlozi za davanje pozajmica određenim kompanijama. Tako u Zaključku od 25. marta 2014. godine piše da je “Srbijagasu” isplaćeno četiri milijarde dinara (34,5 miliona evra, po tadašnjem kursu) kako bi se izmirile obaveze za isporučeni gas.
U Zaključku od 22. aprila 2014. godine Vlada odobrava kratkoročni beskamatni kredit “Srbijagasu” u iznosu od tri milijarde dinara (oko 26 miliona evra), ovaj put radi “izmirenja obaveza za isporučeni uvozni prirodni gas u 2014. godini”.

I 22. maja 2014. godine sa istim obrazloženjem “izmirenje obaveza za isporučeni uvozni prirodni gas u 2014. godini” Vlada donosi Zaključak kojim se “Srbijagasu” pozajmljuju dve milijarde (17,2 miliona evra). Ukupno u 2014. godini sa ovog razdela “Srbijagasu” isplaćuje devet milijardi dinara (oko 78 miliona evra).

Vranjskom „Simpu“ Vlada je u 2014. godini isplatila ukupo 450 miliona dinara (oko četiri miliona evra) sa budžetskog razdela 621. U Zaključku od 14. februara 2014. godine „Simpu“ se pozajmljuje 300 miliona dinara (2,6 miliona evra) „na ime održavanja tekuće likvidnosti“. Mesec dana kasnije 14. marta 2014.godine Vlada donosi Zaključak kojim se odobrava se još 150 miliona dinara (1,3 miliona evra).

Na sličan način Vlada je i u 2013. godini davala pozajmice. Istinomer je tako došao do Zaključka Vlade u kojem se Javnom vodoprivrednom preduzeću „Srbijavode“ odobrava kratkoročni beskamatni kredit u iznosu od 120 miliona dinara (milion evra), a „na ime obezbeđenja sredstava za održavanje tekuće likvidnosti“.

Vlada je u 2013. godini odobrila kratkoročni beskamatni kredit „Politici AD“ za novinsko-izdavačku i grafičku delatnost, u iznosu od 100 miliona dinara (870.000 evra) „na ime obezbeđenja sredstava za nabavku repromaterijala“.

Iste godine je pirotskom „Tigru“ odobren kredit od 200 miliona dinara (1,7 miliona evra) za održavanje redovnog procesa proizvodnje.

Nismo uspeli da dođemo do odluka kojima se u 2013. godini „Tatravagonki Bratstvo“ iz Subotice dodelilo 285 miliona dinara (2,5 miliona evra) i FŠV „Goši“ 205 miliona dinara (1,7 miliona evra) sa budžetskog razdela 621.

Da li su ovi krediti koje je Vlada odobravala u 2013. i 2014. godini vraćeni ili je dug, kako je objasnio Goran Radosavljević, pretvoren u kapital države u tim preduzećima? Ovo pitanje smo postavili Ministarstvu privrede i Ministarstvu finansija, ali i nakon više dana čekanja odgovor nismo dobili.

Ekonomista Miroslav Prokopijević kaže za Istinomer da je ovo izdvajanje novca iz budžeta u stvari državna pomoć.

Izvor; Istinomer

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!