Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija, Analiza: Prvi...

Srbija, Analiza: Prvi kilovati iz energije vetra u 2014. godini?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Najave i ulaganja u projekte izgradnje vetroparkova u Srbiji, pa odlaganja istih, obeležili su godinu koja iza nas. Pojavilo se mnogo nejasnoća oko investicija u vetro-energiju. Najveće mane Srbije su, iz ugla investitora, nestabilan i nepredvidiv zakonodavni okvir na koji utiče često menjanje zakona i njihova nepotpuna primena.

Novi predlog Zakona o energetici uskoro bi trebalo da bude usvojen i očekuje se da manjkavosti kod postojeće regulative iz ove oblasti više neće predstavljati kočnicu investitorima i bankarima.

U proteklih nekoliko godina u Srbiji je izdato više od 50 energetskih dozvola za proizvodnju električne energije iz OIE, ali još uvek ne možemo da računamo na kilovate iz tih izvora, a posebno iz vetroparkova o kojima se najviše govorilo. Razloga za odugovlačenje bilo je mnogo. Kako navode u Srpskom udruženju za energiju vetra (SEWEA), trenutno je najveći problem za početak izgradnje vetroparkova u Srbiji, dogovor države i međunardnih finansijskih institucija oko modela Ugovora o otkupu električne energije. O izmeni ovog Ugovora se pregovara od prve polovine prošle godine. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodna finansijska korporacija (IFC) i američka vladina banka za podršku američkim privatnim investicijama (OPIC), kao budući kreditori izgradnje vetroparkova u Srbiji, nisu zadovoljni trenutno važećim ugovorom, zbog čega nisu odobrile neophodna sredstva za početak izgradnje. Mišljenje ovih međunarodnih institucija je važno, jer one obezbeđuje  oko 70 odsto neophodnih sredstava za takve kapitalne investicije, zbog čega su im važne ozbiljne garancije i čvrst Ugovor o otkupu električne energije. Kamen spoticanja u Ugovoru je takozvana klauzula „uzmi ili plati“, koja se primenjuje svuda u svetu, a već važi za otkup gasa u Srbiji. Odredba podrazumeva da javni snabdevač mora da plati svu proizvedenu struju iz vetroparkova, bez obzira da li iz nekog tehničkog ili drugog razloga nije u mogućnosti da je preuzme. Nove uredbe u zakonodavstvu koje se odnose na obnovljive izvore energije ključne su za investicije, ističu u SEWEA.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o energetici je završena. Čeka se konstituisanje nove vlade, koja bi trebalo da utvrdi predlog ovog zakona i uputi ga u skupštinsku proceduru.

Krajem prošle godine NIS je započeo izgradnju prvog vetroparka „Plandište“ u Srbiji. Plan je da ovaj projekat bude završen za godinu dana. U novom vetroparku planirana je izgradnja 34 vetrogeneraciona uređaja, čiji će ukupni kapacitet biti 102 megavata, a električnu energiju proizvedenu u vetroparku otkupljivaće EPS.

Do 2018. godine EPS će realizovati projekat izgradnje parka vetroelektrana  Kostolac, instalisane snage oko 30 MW. U martu počinje i izgradnja vetroparka „Vrška čuka“, nedaleko od Zaječara. Investitor je kompanija iz Švajcarske „VP Enerdži Sistems“, koja će uložiti oko 70 miliona evra u ovaj projekat. Planirano je da objekat ima 17 vetrogeneratora ukupne snage oko 35 MW. Ovo će svakako doprineti razvoju zelene energije u Srbiji i omogućiti ispunjenje strogih energetskih standarda Evropske unije.

Evropska komisija je 22. januara i zvanično objavila energetske i klimatske ciljeve Evropske unije do 2030. godine koji se odnose na smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 40 odsto, ispod nivoa iz 1990. godine. Obavezujući cilj za EU je i da 27 odsto od ukupne utrošene energije dolazi iz OIE, a stubovi nove EU politike za klimu i energetiku do 2030. godine su i nova ambicioznija politika energetske efikasnosti, novi sistem upravljanja kako bi se obezbedio konkurentan i siguran energetski sistem.

Cilj je da se iz energije vetra, u narednih nekoliko godina, obezbedi proizvodnja 10 odsto ukupnih energetskih potreba zemlje, a u energetskom smislu, njihov najveći značaj je što čak 70 odsto električne energije proizvode u zimskim mesecima, kada je Srbiji energija najpotrebnija i kada je uvoz struje najskuplji. Srbija ima značajan potencijal u oblasti energije vetra. Područja koja su najpogodnija za izgradnju vetroparkova su istočna Srbija i Vojvodina, ali se u Srbiji još uvek nijedan megavat struje ne proizvodi iz vetra.

Izvor Serbia Energy

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene Brent nafte i TTF gasa skaču usled tenzija na Bliskom istoku i zabrinutosti oko snabdevanja

Fjučersi na Brent naftu za naredni mesec na ICE tržištu zabeležili su najnižu nedeljnu cenu poravnanja od 66,87 dolara po barelu u utorak, 10. juna. Tokom većine sesija druge nedelje juna, cene su se kretale ispod 70 dolara po...

Evropa: Potrošnja električne energije raste u većini tržišta uz porast temperatura početkom juna 2025. godine

U drugoj nedelji juna, potrošnja električne energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Italija je zabeležila najveći porast od 12%, što je rezultat oporavka potrošnje nakon praznika Dana Republike 2. juna. Francuska je...

Rekordni rast solarne energije i različiti trendovi vetra obeležili početak juna na evropskim energetskim tržištima

Tokom nedelje od 9. juna, proizvodnja solarne fotonaponske energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u odnosu na prethodnu nedelju. Nemačka je zabeležila najveći rast od 41%, zatim Francuska sa 38% povećanja. Proizvodnja u Italiji porasla je za...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!