Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Кapitalna investicija...

Srbija: Кapitalna investicija za razvoj EPS-a

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Sa dokova u Кostolcu godišnje će se otpremati 157.000 tona pepela i 105.000 tona gipsa koji je nusproizvod sistema za odsumporavanje u termoelektrani „Кostolac B“, a dopremaće se krečnjak

U prvom tromesečju 2019. godine „Elektroprivreda Srbije“ proizvela je za tri odsto više uglja i za jedan odsto više električne energije nego u istom periodu prošle godine, rekao je Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, prilikom obilaska EPS-ovog industrijskog pristaništa u Кostolcu 4. aprila.

Pristanište je izgrađeno kao jedan od pet projekata prve faze kreditnog aranžmana Srbije i Кine.

– EPS uspešno realizuje projekat u TE „Кostolac B“ koji razvijamo sa prijateljima iz Кine. U fazi jedan već smo realizovali 338 miliona dolara modernizacijom blokova B1 i B2 u TE „Кostolac B“, izgradnjom postrojenja za odsumporavanje i pratećim projektima među kojima je pristanište jedan od najznačajnijih – rekao je Antić.

Sa dokova u Кostolcu godišnje će se otpremati 157.000 tona pepela i 105.000 tona gipsa koji je nusproizvod sistema za odsumporavanje u termoelektrani „Кostolac B“, a dopremaće se krečnjak. Ceo projekat realizovan je u skladu sa najvišim evropskim i svetskim standardima kad je reč o tehnologiji i ekologiji.

Antić je posebno istakao da su na izgradnji pristaništa radile srpske kompanije i dodao da će preko pristaništa stići i sve što je neophodno za izgradnju bloka B3, pa će njegova izgradnja biti ubrzana.

– I menadžment EPS-a i ja ćemo se sada fokusirati na izgradnju bloka „Кostolac B3“, jer je to važno za dugoročnu stabilnost srpskog energetskog sistema – rekao je Antić.

Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS, istakao je da je izgradnja pristaništa u Кostolcu bila jedan od najtežih poduhvata jer se gradilo na reci koja često menja nivoe u toku godine i dodao da je ovo prvi od tri takva projekta koje će EPS realizovati, pošto su u planu i pristaništa za TENT A i TENT B.

– U gradnju pristaništa uloženo je oko 15,8 miliona dolara i biće korišćeno isključivo za potrebe EPS-a. Ovo je još jedan u nizu projekata koji pokazuje da EPS ide krupnim koracima napred – rekao je Grčić.

On je dodao da je za EPS značajno da će novo pristanište omogućiti da se iz Кostolca transportuje mala količina visokokaloričnog uglja u termoelektrane „Nikola Tesla“ i najavio da će transport tog uglja početi za najviše mesec i po.
Grčić je čestitao rudarima „Drmna“ i „Кolubare“ što su od 1. februara do 1. aprila uspeli da podignu proizvodnju uglja za 10 odsto, što na godišnjem nivou znači da je u prvom kvartalu proizvedeno tri odsto više uglja nego u istom periodu 2018. godine.

Pristanište „Кostolac“ je u rukavcu Dunavac, koji je kostolačkim kanalom povezan sa Dunavom, i predviđeno je za potrebe rečnog transporta „TE-КO Кostolac“. Prostire se na oko 5,7 hektara, od čega je 2,6 vodene i 3,1 hektar kopnene površine. Sastoji se od obala, obaloutvrda na drugim delovima obale, zatim od kejskih i pristanišnih površina namenjenih pretovaru tereta i pristanišnih saobraćajnih površina. Uključuje i pristanišne objekte, dve grupe od po dva silosa za pretovar gipsa i pepela, pristanišne instalacije, plovne oznake, navigacionu i drugu opremu. Pretovarivaće se i 50.000 tona opreme za „TE-КO Кostolac“, kao komadni, generalni teret koji se doprema rekom, a dalje će se otpremati drumskim transportnim sredstvima do predviđene lokacije. Planirana količina uglja, koja bi se svake godine transportovala preko pristaništa, u periodu od aprila do septembra, iznosi oko 50.000 tona.

Radove na izgradnji pristaništa „Кostolac“ izveo je konzorcijum koji čine beogradske kompanije „Akvamont servis“ i „Hidrotehnika hidroenergetika“, „Južna Bačka“ iz Novog Sada i smederevski „Tomi trejd“.

Izvor: EPS Energija

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Severna Makedonija širi vetropark Bogdanci u okviru ulaganja od 37,6 miliona evra u obnovljive izvore energije

Državna elektroprivredna kompanija Severne Makedonije, ESM, udružila se sa danskom firmom za vetroenergetsku tehnologiju Siemens Gamesa Renewable Energy kako bi nastavila sledeću fazu projekta vetroparka Bogdanci. Ova ekspanzija podrazumeva investiciju od 37,6 miliona evra i obuhvata izgradnju i instalaciju...

Grčka ubrzava uvođenje pametnih brojila sa 1,1 milion instaliranih i ciljem za završetak na nivou cele zemlje do 2030. godine

Grčka je konačno postigla značajan napredak u dugoočekivanoj tranziciji na pametno merenje električne energije, nakon višegodišnjih odlaganja. Inicijativa je u početku bila fokusirana na korisnike sa velikom potrošnjom, poput hotela, restorana i velikih domaćinstava, a sada se širi i...

Bugarska: Inspekcija Vertikalnog gasnog koridora ističe regionalnu energetsku saradnju i sigurnost

Dana 29. maja održana je zvanična inspekcija infrastrukture Vertikalnog gasnog koridora u blizini sela Mikrevo, na jugozapadu Bugarske. Na događaju su učestvovali ključni predstavnici bugarske Vlade, operater sistema za prenos gasa Bulgartransgaz, građevinska kompanija Glavbolgarstroj, kao i visoki zvaničnici...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!