Unatoč najnovijem zahtjevu Europske komisije da Bugarska zaustavi implementaciju svog dijela projekta plinovoda Južni tok dok on u potpunosti ne ispoštuje energetske propise EU-a, u Sloveniji, kroz koju je planirana trasa tog plinovoda prema Italiji, ostaju optimistični da će ostati u projektu te da će neka otvorena pitanja biti riješena prije planiranog posjeta Ljubljani ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.
“Pregovori su vrlo produktivni, u više smo stvari našli zajednički jezik. Optimist sam i vjerujem da ćemo se uskladiti oko otvorenih pitanja vezanih uz projekt Južni tok Slovenija”, rekao je za ljubljanski dnevni list “Dnevnik” od srijede Marjan Eberlinc, direktor slovenske tvrtke Plinovod koja je glavni partner ruskog Gazproma u projektu koji bi Sloveniji donio investiciju od oko jedne milijarde eura.
Unatoč “hladnom ratu” koji se vodi oko plinovoda, kako zbog ukrajinske krize tako i zbog zahtjeva EU-a po kojemu se projekt ne bi mogao nastaviti ako ne ispoštuje europske energetske direktive, u Ljubljani očekuju da bi više stvari moglo biti riješeno još prije posjeta ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koji dolazi u Sloveniju 8. srpnja na poziv slovenskog šefa diplomacije Karla Erjavca.
Dva su najproblematičnija pitanja koja treba riješiti idućih mjeseci vezano uz Južni tok. Prvo je – kako uvjeriti Gazprom da u skladu sa zahtjevima EU-a pristup plinovodu otvori i za konkurenciju, čemu se on za sada odlučno odupire, navodi list. “Dnevnik” pojašnjava da bi, prema europskim pravilima tržišnog natjecanja, Gazprom u suprotnom slučaju bio u položaju monopoliste, što Bruxelles ne želi dopustiti.
Drugo pitanje, ističe list, vezano je uz činjenicu da bi Slovenija uz to, zajedno s drugim zemljama kroz koje treba proći Južni tok, trebala uvjeriti Bruxelles da “pod određenim uvjetima” gradnju plinovoda u zemljama članicama ipak dopusti. To će biti teško postići u sadašnjoj situaciji “hladnog rata” koji je potencirala kriza u Ukrajini, zbog čega ta zemlja poziva EU da cijeli projekt blokira kako bi se spriječilo povećanje energetske ovisnosti Europe od Gazproma i Rusije.
Izvor Seebiz
