Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeSkuplji '' Obnovljivi...

Skuplji ” Obnovljivi ” kilovati

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

Do 2025. godine Srbija treba da poveća udeo u korišćenju obnovljivih izvora energije. Potencijal postoji, ali je kilovat skuplji.

U našoj zemlji postoji veliki potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije i korišćenje energije vetra. Srbija trenutno iz OIE proizvodi 21 odsto energije a do 2025. godine dužna je da taj udeo poveća za šest odsto, što će podići cenu za potrošače – zaključeno je na okruglom stolu „Da li je potencijal energije vetra u Srbiji precenjen ili potcenjen“ u organizaciji Balkanmagazina.

Državni sekretar u Ministarstvu životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Ivica Radović istakao je da Srbija ima potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora od 4,3 miliona tona ekvivalenta nafte godišnje, od čega 62 odsto čini biomasa. Od toga, 15 odsto čini solarna energija, sledi hidropotencijal sa 14 odsto, geotermalna energija sa pet odsto, dok je potencijal vetra za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora oko četiri odsto. Direktor za trgovinu električnom energijom Elektroprivrede Srbije, Dragan Vlaisavljević, naglasio je da se u Srbiji primenjuju podsticajne cene za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, takozvane fid-in tarife. On je precizirao da se za struju iz vetrogeneratora garantuje cena od 9,5 centi po kilovat satu i otkup u periodu od 12 godina i ocenio da bi veći broj vetrogeneratora u elektroenergetskom sistemu Srbije imao veći uticaj na nivo cene struje.

Ivan Matejak, direktor beogradske kancelarije kompanije Securum Equity Partners SA, smatra da treba povećati limit za fid in tarife za solarnu energiju sa postojećih pet megavata. Direktor kompanije Vindvižn Operejšn Danilo Drndarski kritikovao je limit od 450 megavata za vetrogeneratore koji će dobiti podsticajna sredstva. On je istakao da uredba omogućava fin in tarife investitorima ali da ih oni ne mogu dobiti zbog ograničenja a da im nije omogućena ni sigurnost investiranja jer se ne zna ko će ući u predviđenu kvotu.

– Nijedna banka neće da odobri kredit investitoru koji ne zna da li će postati povlašćeni proizvođač. Postoji sumnja i u procente potencijala obnovljivih izvora. Ko je to izmerio? Smatram na osnovu dosadašnjih merenja mnogih investitora, da potencijal energije vetra u Srbiji premašuje četiri odsto. Govori se da je vetar skup, ali se zaboravlja da bi veće korišćenje biomase sigurno podiglo i cene hrane. Nije sporna ni proizvodnja toplotne energije iz obnovljivih izvora, ali je to za sada kod nas neizvodljivo – smatra Drndarski.

Aca Marković, predsednik Upravnog odbora EPS, istakao je da ta kompanije ni na koji način ne koči gradnju vetroparkova, već ih naprotiv podržava i to pokazuje na primeru ostalih povlašćenih proizvođača prema kojima uredno ispunjava obaveze.

– Imamo 15 ugovora sa povlašćenim proizvođačima a za šest meseci otkupljeno je 8,8 miliona kilovat – sati električne energije. Svaki novi megavat važan je za Srbiju, a koliko je EPS odgovoran po tom pitanju pokazujemo revitalizacijama kojima podižemo snagu elektrana od 10 do 15 odsto – zaključio je Marković.

Branislav Đukić, član Upravnog odbora i direktor Direkcije za upravljanje Elektromreža Srbije, istakao je da ta kompanija radi na gradnji nove infrastrukture, ali je i dodao da EMS ne može sve raditi samostalno.

– Sada se u Evropskoj uniji radi velika studija za projekat energetske infrastrukturne podloge do 2050. godine, gde bi se uklopila vetroenergija sa Severnog mora kao i solarna energija iz Afrike. Srbija treba da traži šansu u gradnji reverzibilnih hidroelektrana a s novim projektima Đerdap 3 i Bistrica ima veliki potencijal za regulaciju – objasnio je Đukić.

Pregovori

– Na povećanje udela korišćenja obnovljivih izvora energije obavezuju nas Energetska zajednica i Evropska unija. Ali, to će uticati na dizanje cene struje za potrošače, zbog čega pregovaramo sa Energetskom zajednicom da Srbija korišćenje energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine umesto za 5,5 odsto poveća za četiri odsto – izjavio je pomoćnik ministra za infrastrukturu i energetiku Srbije Miloš Banjac.

Izvor danas.rs

 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!