Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaSeverna Makedonija napreduje...

Severna Makedonija napreduje sa velikim hidroenergetskim projektima Čegreni i Galište

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Severna Makedonija napreduje sa velikim energetskim investicionim projektom usmerenim na razvoj dve hidroelektrane: Čegreni i Galište. Ukupna procenjena vrednost inicijative iznosi između 1,2 i 1,3 milijarde evra. Premijer Hristijan Mickoski potvrdio je da su pregovori u toku, a zemlja planira da finansira izgradnju uglavnom putem zajma iz Ujedinjenog Kraljevstva. Vlada je naglasila da će ovaj ambiciozni projekat biti podržan kombinacijom državnog finansiranja i investicija privatnog sektora. Očekuje se da će i nekoliko drugih infrastrukturnih projekata imati koristi od sličnih finansijskih aranžmana.

Ranije je raspisan javni tender za pumpno-akumulacionu hidroelektranu Čegreni, sa planiranim izlaznim kapacitetom od 333 MW, uz opciju dodavanja još jedne jedinice koja bi ukupni kapacitet podigla na 458 MW. Međutim, tender je početkom 2024. godine obustavila prethodna administracija, odlučivši da preispita finansijski model kako bi se utvrdilo da li je projekat održiviji kroz državno finansiranje ili saradnju sa strateškim investitorima. Pre ukidanja, kao preferirani partneri izabrane su grčke kompanije, uključujući državnu Public Power Corporation (PPC) i Archirodon.

U obraćanju parlamentu, premijer Mickoski je istakao dugoročnu prirodu projekata Čegreni i Galište, napominjući da će izgradnja i potpuna realizacija trajati decenijama, i da će se nastaviti i nakon mandata aktuelne vlade. Finansijski model podrazumeva kombinaciju državnih kredita sa niskom kamatnom stopom, investicija po tržišnim principima i direktnog učešća privatnog sektora.

Pored proizvodnje električne energije, planirani rezervoari trebalo bi da donesu dodatne koristi, uključujući poboljšanje kapaciteta za navodnjavanje u cilju ublažavanja budućih klimatskih varijacija i potencijal za razvoj turizma u okolnim područjima. Ove višestruke prednosti imaju za cilj da unaprede kako ekonomiju, tako i lokalne zajednice.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Potrošnja električne energije raste u većini tržišta uz porast temperatura početkom juna 2025. godine

U drugoj nedelji juna, potrošnja električne energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Italija je zabeležila najveći porast od 12%, što je rezultat oporavka potrošnje nakon praznika Dana Republike 2. juna. Francuska je...

Rekordni rast solarne energije i različiti trendovi vetra obeležili početak juna na evropskim energetskim tržištima

Tokom nedelje od 9. juna, proizvodnja solarne fotonaponske energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u odnosu na prethodnu nedelju. Nemačka je zabeležila najveći rast od 41%, zatim Francuska sa 38% povećanja. Proizvodnja u Italiji porasla je za...

Crna Gora napreduje u energetskoj tranziciji kroz velike projekte obnovljive energije

Do kraja ove godine vetropark Gvozd, sa instaliranim kapacitetom od 55 MW, trebalo bi da započne probni rad. Investicija vredna 82 miliona evra, uz finansijsku podršku banke KfW, predstavlja značajan korak u razvoju obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori....
Supported byspot_img
error: Content is protected !!