Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeSerija štetnih hidroelektrana...

Serija štetnih hidroelektrana na reci Iskar pokazuje zašto treba pooštriti Direktivu EU o obnovljivoj energiji

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

Više od polovine evropskih reka je pod crvenom uzbunom – ne uspevaju da dođu do dobrog zdravlja kako to zahteva Okvirna direktiva o vodama do 2015. godine. Ipak, paralelno, Direktiva o obnovljivoj energiji (RED) je omogućila da se brojni štetni hidroenergetski projekti računaju kao obnovljivi izvori energije i da u mnogim slučajevima imaju koristi od podsticaja za obnovljivu energiju – čak i kada su prekršili zakon EU.

Ako tekuća revizija Direktive ne poboljša zahteve za vodu i zaštitu biodiverziteta, ciljevi Strategije o biodiverzitetu EU 2030 da se zaustavi propadanje svih zaštićenih staništa i vrsta i obnovi 25.000 km reka slobodnog protoka do 2030. biće nedostižni. .

Projekat VEZ Svoghe na reci Iskar, severno od Sofije, već je doveo do ozbiljnih ekoloških i društvenih uticaja, koji pokazuju potrebu da se RED eksplicitno poveže sa zahtevima za usklađenost sa zakonima EU o životnoj sredini. Sa izgradnjom pet od devet prvobitno planiranih hidroelektrana, sprečena je migracija riba i poplavljen deo Parka prirode Vračanski Balkan.

Zvaničnici EU su više puta istakli da ne bi trebalo biti kompromisa između postizanja klimatskih ciljeva i zaštite biodiverziteta. Međutim, mnoge hidroelektrane puštene u rad od kada je RED prvi put usvojen 2009. godine pokazuju drugačiju sliku. Iako su neke pouke izvučene u poslednjoj deceniji, štete po životnu sredinu ostaju i treba ih otkloniti. RED koji je trenutno u reviziji ne bi trebalo da dozvoli nikakav prostor za novu štetu.

Kako Bankwatch partnerske grupe iz Bugarske već godinama obaveštavaju EK, kaskada VEZ Svoghe je odobrena, izgrađena i sada radi uz ozbiljne povrede nacionalnog zakona, kao i Okvirne direktive EU o staništima i vodama. Ipak, još uvek se računa u ciljeve Bugarske u pogledu obnovljive energije i dobio je podsticaje za obnovljivu energiju. U stvarnosti, ništa ne sprečava takva postrojenja da dobiju takve subvencije, jer RED nema odredbe koje bi osigurale da kršenje zakona dovede do zaustavljanja podsticaja.

Kršenje nacionalnog zakona

Kaskada Svoghe je planirana i delimično izgrađena u okviru Parka prirode Vračanski Balkan bez presedana kršenja člana 33. Zakona o zaštićenim područjima Bugarske koji predviđa:

„U parkovima prirode zabranjeno je obavljanje: (…) delatnosti i izgradnje koje nisu dozvoljene uredbom o proglašenju parka, planom upravljanja parkom i razvojnim i tehničkim planovima i projektima“.

U uredbi o proglašenju parka iz 2003. godine nije dozvoljena gradnja hidroenergetike, niti u prvom planu upravljanja odobrenom nakon odluke o proceni uticaja na životnu sredinu, niti u bilo kom drugom dokumentu parka. Ipak, prema projektu EIA, ukupna površina instalacija koje spadaju u granice Nacionalnog parka Vračanski Balkan iznosi 11.085 hektara (…), i obuhvata delove fabrika Lakatnik, Svražen, Opletnja, Levište i Gabrovnica.

Proceni uticaja na životnu sredinu se usprotivila Regionalna inspekcija za životnu sredinu, ali je odobrilo nacionalno Ministarstvo životne sredine i voda. Fabrike Lakatnik, Svražen i Opletnja, koje finansira EBRD i puštene u rad između 2008. i 2013. godine, već su uništile više od 6 hektara parka.

Štaviše, sve brane su izgrađene u koritu reke, koja je državna svojina, bez ikakvog ugovora o koncesiji ili drugih prava građenja na državnom zemljištu. Udruženje Balkanka navodi da su takve gradnje nelegalne prema nekoliko nacionalnih zakona, au drugom regionu to je dovelo do prve uklanjanja brane u Bugarskoj. U novembru 2021. godine, regionalno tužilaštvo u Sofiji odbilo je da preduzme mere po pitanju legalnosti građevinskih dozvola fabrike Svražen, a Balkanka se žali na tu odluku.

Izvor: bankwatch.org

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija obezbedila garanciju za kredit od 67 miliona evra za obnovu Vlasinskih hidroelektrana

Vlada Srbije je potpisala ugovor sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) kako bi obezbedila garanciju za kredit u iznosu od 67 miliona evra za obnovu Vlasinskih hidroelektrana. Kredit, koji je dostupan tokom petogodišnjeg perioda, omogućava korisniku da...

EU postiže rekordni rezultat u obnovljivim izvorima energije 2024. godine

Prema podacima Eurelectrica, asocijacije koja predstavlja evropski elektroenergetski sektor, obnovljivi izvori energije činili su 48% proizvodnje električne energije u EU 2024. godine, dok je nuklearna energija doprinosila sa 24%, a fosilna goriva dostigla rekordno nizak udeo od 28%. Eurelectric...

Energetska strategija Srbije: Prelazak na obnovljive izvore i smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva do 2040. godine

Narodna skupština Srbije usvojila je Strategiju razvoja energetskog sektora zemlje koja će trajati do 2040. godine, sa projekcijama do 2050. godine. Ova strategija ima za cilj da preoblikuje energetski pejzaž Srbije, sa fokusom na smanjenje negativnog uticaja na životnu...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!