NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeRusi platili poslednju...

Rusi platili poslednju ratu za NIS

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Ruski „Gaspromnjeft“ je u aprilu isplatio poslednju ratu za investicione obaveze predviđene kupoprodajnim ugovorom za 51 odsto akcija Naftne Industrije Srbije (NIS), čime je ispunio uslove sporazuma sa Vladom Republike Srbije, dva meseca pre dogovorenog roka.

Od 2009. godine „Gaspomnjeft“ u program modernizacije i rekonstrukcije prerađivačkog kompleksa NIS i povećanje ekološke bezbednosti proizvodnih procesa uložio dogovorenih 500 miliona evra, objavila je ruska kompanija na svojoj internet stranici.

Modernizacija proizvodnje je osnovni uslov da NIS osvoji strateški važnu poziciju lidera balkanskog tržišta derivata. Ključni element programa modernizacije je izgradnja kompleksa lakog hidrokrekinga i hidroseparacije u rafineriji u Pančevu.

Novi kompleks će kvalitativno promeniti proizvodne parametre, a konkretna dubina prerade će se povećati na 84 odsto, udeo proizvodnje svetlih derivata na 76 procenata, a sem toga povećaće se ekološka bezbednost proizvodnje.

Količina emisije štetnih materija u atmosferu, među kojima i čvrstih čestica smanjiće se na nivo koji odgovara propisima Evropske unije. Projektom modernizacije, obezbediće se tehnološki maksimum prerade u rafineriji od 4,8 miliona tona godišnje, što će u potpunosti podmiriti potrebe tržšta Srbije i omogućiti izvoz derivata u zemlje balkanske regije.

Puštanje u rad kompleksa za hidrokreking i hidroseparaciju obezbediće NIS-u prelazak na proizvodnju benzina i evrodizela, sa sadržajem sumpora do 10 ppm, što je u skladu sa ekološkim propisima Evropske unije. Postizanjem projektovanih kapaciteta, rafinerija u Pančevu će proizvoditi oko 640.000 tona benzina godišnje, dok će se produkcija evrodizela povećati 6,5 puta – na 1,5 miliona tona godišnje.

Izgradnja kompleksa za hidrokreking i hidroseparaciju rafinerije u Pančevu biće završena u trećem kvartalu, a puštanje kompleksa u rad planirano je za novembar 2012.

Predsednik Odbora direktora NIS-a, prvi zamenik generalnog direktora „Gaspromnjefta“ Vadim Jakovljev istakao je da je njegova kompanija ispunila investicione obaveze pre predviđenog roka, što još jednom potvrđuje da je 2009. vlada Republike Srbije dobila pouzdanog partnera za razvoj petrohemijskog sektora.

„Modernizacija prerađivačkog kompleksa NIS danas ulazi u finalnu fazu, završava se izgradnja poslednjih objekata, a startovalo je ispitivanje infrastrukturnih mreža i opreme“ rekao je Jakovljev.

On je istakao da okončanje investicionog ciklusa ne znači i završetak procesa modernizacije rafinerije u Pančevu, dodajući da NIS razrađuje strategiju daljeg razvoja fabrike i njenih proizvodnih kapaciteta, objavljeno je na sajtu „Gaspromnjefta“.

Strateška saradnja Srbije i Rusije obuhvata i modernizaciju i proširenje podzemnog skladišta gasa Banatski dvor.

Većinski paket od 51 odsto akcija NIS-a prodat je u decembru 2008. ruskom „Gaspromnjeftu“ za 400 miliona evra, uz obavezu ulaganja oko 550 miliona evra u modernizaciju rafinerije u Pančevu.

Izvor Press

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene bazne električne energije u Jugoistočnoj Evropi padaju, ali večernji pikovi iznad 250 evra/MWh održavaju premiju za fleksibilnost

Bazne cene električne energije pale su za više od 20% na nekoliko tržišta Jugoistočne Evrope za isporuku u subotu, ali su večernje cene i dalje premašivale 250 evra/MWh, što pokazuje da slabija vikend potrošnja nije rešila regionalni nedostatak fleksibilne...

Hrvatska izdvaja 170 miliona evra za ograničavanje zimskih cena energije, odlažući povratak tržišnih cena

Hrvatska će izdvojiti oko 170 miliona evra kako bi troškove električne energije, gasa i grejanja za domaćinstva zadržala ispod tržišnog nivoa tokom zime, štiteći potrošače od volatilnosti veleprodajnih cena, ali istovremeno dodatno odlažući povratak punog prenosa tržišnih troškova na...

Rumunija postaje usko grlo za tranzit gasa na Balkanu dok veza sa Mađarskom dostiže kapacitet

Rastući tokovi gasa sa juga ka severu guraju rumunsku izvoznu gasnu infrastrukturu ka njenim granicama, pri čemu se dotok iz Bugarske približava 14 miliona kubnih metara dnevno, dok veza Arad–Segedin prema Mađarskoj već radi blizu maksimalnog kapaciteta. Rumunija je sada...
Supported byClarion Owners Engineers