Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRumunija: Spot tržište...

Rumunija: Spot tržište električne energije najskuplje u regionu, Rumunija uvozi iz Mađarske maksimalnim kapacitetom

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Zbog nedostatka vetra i planiranih zaustavljanja i kvarova na pojedinim energetskim grupama, od početka godine spot cene cena električne energije u Rumuniji više su od cena u regionu, usled sve većeg uvoza. Takođe, došlo je do „odvajanja“ od mađarskog tržišta, s obzirom da su cene na dva tržišta tradicionalno bliske ili čak identične.

Električna energija kojom se trgovalo na spot tržištu u Bukureštu za isporuku u četvrtak u proseku je koštala 44,8 evra po MWh, što je znatno više u odnosu na Češku ili Slovačku (32,71 evra), i iznad prosečne cene u Mađarskoj (40,8 evra). Slična situacija zabeležena je i u utorak (u Rumuniji 42,83 evra, u Mađarskoj 39, Slovačkoj 34,4 evra i Češkoj 33,9 evra po MWh).

Pogled na fizičke protoke pokazuje da u četvrtak električna energija „teče“ sa zapada kontinenta ka Rumuniji, u uslovima kaplovanih tržišta. Na primer, u 09:00 h po srednjeevropskom vremenu iz Mađarske u Rumuniju ulazi 580 MWh (što je maksimalno moguća tehnička vrednost – ATC, raspoloživi prenosni kapacitet takođe iznosi 580 MW). Iz Slovačke ulazi u Mađarsku 1.019 MWh (takođe maksimalna vrednost, ATC je 1.019 MWh), a iz Češke 831 MWh ulazi u Slovačku.

Postoji jednostavan razlog za ovu situaciju: pad proizvodnje vetra u Rumuniji. U tom intervalu, na primer, prognozirana proizvodnja vetra u Rumuniji iznosi samo 330 MWh, ali ona uveče pada na samo 70 MWh. Dakle, jeftinija električna energija proizvedena u centralnoj Evropi u većem broju vetroelektrana koristi se u istočnim zemljama, uključujući Rumuniju.

Primera radi, u Nemačkoj je u utorak iz vetra proizvedeno 942 GWh električne energije, odnosno 58% potrošnje. U Rumuniji je istog dana udeo vetra iznosio samo 12,5%, odnosno 22 GWh, a to je bilo relativno relativno dobar dan za Rumuniju.

Uticaj faktora vetra udvostručen je zbog nedostatka proizvodnje grupa koje su u četvrtak isključene, između ostalog i zbog kvarova. Reč je o ukupno preko 1.000 MW – jedna grupa TE Turceni je zaustavljena zbog kvara na kotlu, jedna grupa TE  Mintia radi sa smanjenim kapacitetom, zatim tu su grupa HE Đerdap, CET Bukurešt, i TE Rovinari, koje su planski zaustavljene.

Izvor: e-nergia.ro

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Energetska dilema Srbije: EPS suočen sa polako gorućom krizom uz pozive na odgovornost

Decenijama je Elektroprivreda Srbije (EPS) delovala kao neuništiva. Njene lignite rudnike, stare termoelektrane i hidroelektrane činile su osnovu sistema otporne na regionalne šokove i tržišne fluktuacije. Srbija je bila jedna od retkih evropskih zemalja sa električnom samodovoljnošću, ponekad čak...

Energetska budućnost Srbije na kocki u borbi za gas posle Rusije

Više od dve decenije, politička i ekonomska stabilnost Srbije zasnivala se na nepisanom dogovoru: ruski gas bi dolazio pouzdano, predvidivo i po povlašćenim uslovima dogovorenim između Beograda i Moskve. Odnos je bio geopolitička arhitektura prikrivena kao trgovina robom. Sankcije...

Sankcije prema NIS-u pokreću najteži finansijski stres test Srbije u jednoj generaciji

Kada su Sjedinjene Države proširile sankcije protiv ruskih energetskih interesa, mnogi zvaničnici u Beogradu nisu odmah shvatili težinu situacije. Na površini, NIS, u većinskom vlasništvu Gazprom Nefta, nastavio je da radi rafineriju u Pančevu, snabdeva pumpne stanice i učestvuje...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!