Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRumunija se neće...

Rumunija se neće odreći uglja do 2030. godine, investicije u EK Oltenia za smanjenje emisija CO2 preko 100 miliona evra

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Rumunija neće odobriti napuštanje proizvodnih kapaciteta Energetskog kompleksa Oltenia pre 2030. godine, jer bi to predstavljalo akutni energetski rizik, prema prognozama Ministarstva energetike.

Model PRIMES, razrađen 2016. godine, korigovan realnim uslovima retehnologizacije bloka 1 nuklearne elektrane Černavoda 2027. ili 2028. godine i puštanja u rad blokova 3 i 4 krajem 2030. godine, ali i procenom proizvodnje datoj u Strategiji energetike od 2018. do 2030. godine, pokazuje da bi udeo EK Oltenia u energetskom miksu Rumunije morao iznositi najmanje 20%, dok bi ostvarena proizvodnja bila približno jednaka sadašnjoj, ističe se u saopštenju kompanije o listi investicionih projekata koji imaju za cilj smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Dokument bi trebao biti predstavljen na skupštini akcionara zakazanoj za 12. april.

Prema najnovijoj prognozi iz 2018. godine, koja uzima u obzir nove faktore koji su se pojavili u sektoru energetike, proizvodnja elektrana na ugalj imaće trend blagog pada, sa 17,8 na 15, 8 TWh u periodu od 2018. do 2030. godine, navodi se u ovom dokumentu.

„Aktivnosti EK Oltenia su pod snažnim uticajem spektakularnog rasta cene sertifikata za CO2, koja je od kraja 2017. godine povećana sa 7 na 22 evra po sertifikatu. Da bismo u što većoj meri redukovali ovaj uticaj na troškove proizvodnje, identifikovali smo niz tehničkih mera koje će dovesti do povećanja energetske efikasnosti termoelektrana, i implicitno, do smanjenja emisija CO2“, saopštili su predstavnici kompanije.

Investicioni projekti EK Oltenia koji ispunjavaju uslove za finansiranje strukturirani su na sledeći način:

Minimalna verzija – zamena gorionika i evakuacija šljake i pepela na osam kotlova. Procenjena vrednost ovih projekata je 45 miliona evra. Rezultat bi bio minimalno garantovano smanjenje gasova sa efektom staklene bašte za 500.000 tona godišnje.

Srednja verzija – uključuje, pored minimalne verzije, modernizaciju regenerativnog zagrevanja i predgrejača vazduha. Vrednost investicije je 74 miliona evra. Rezultat bi bio minimalno garantovano smanjenje gasova sa efektom staklene bašte za 800.000 tona godišnje.

Maksimalna verzija – uključuje i modernizaciju sistema upravljanja i kontrole. Procenjena vrednost projekta je 104 miliona evra. Rezultat: smanjenje gasova sa efektom staklene bašte za milion tona godišnje.

Aktivnost EK Oltenia trenutno je usklađena sa ekološkim zahtevima koje postavlja Ugovor o pristupanju Rumunije Evropskoj uniji, Direktivama o životnoj sredini i Nacionalnim tranzicionim planom. Kompanija je do sada potrošila 800 miliona evra za investicije u zaštitu životne sredine. Do 2021. godine, EK Oltenia morati da potroši 100 miliona evra za usaglašavanje sa ekološkim zahtevima.

Izvor: investenergy.ro

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Nova energetska geometrija Balkana: Kako se region transformiše posle pola veka jednog poretka

Više od pola veka, Balkan je živeo unutar predvidivog energetskog ekosistema: električna energija iz domaćeg uglja, naftovodi i gasovodi pod snažnim uticajem Rusije i infrastruktura izgrađena u doba socijalizma. Ali protekla decenija — a posebno globalni energetski potres nakon...

Srbija: Reorganizacija gasnog sektora — osniva se „Gas Infrastruktura“ za upravljanje prenosnim sistemom

Srbija pokreće restrukturiranje svog gasnog sektora formiranjem nove kompanije, Gas Infrastruktura, koja će preuzeti upravljanje i vlasništvo nad nacionalnim sistemom za prenos gasa. Prema planu Vlade, Srbijagas više neće obavljati delatnosti prenosa, već će se ubuduće baviti isključivo snabdevanjem...

Srbija: NIS pokreće projekat ubrizgavanja surfaktantno-polimerne mešavine radi povećanja proizvodnje na nalazištu Velebit

Kompanija NIS dobila je ekološku saglasnost za početak testiranja napredne metode povećanja proizvodnje nafte (EOR) na naftnom polju Velebit. Odobrenje se odnosi na studiju procene uticaja na životnu sredinu pripremljenu za projekat, za koji je NIS u avgustu raspisao...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!