Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRumunija: Projekat Neptun...

Rumunija: Projekat Neptun Deep treba da poveća proizvodnju gasa i ekonomiju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Rumunija je na putu da značajno poveća svoju proizvodnju prirodnog gasa kroz projekat Neptun Deep u Crnom moru, koji će uložiti 20 milijardi evra u ekonomiju zemlje. Prema rečima ministra energetike Sebastiana Burduje, projekat će omogućiti pristup barem 100 milijardi kubnih metara prirodnog gasa, čime će se kapacitet proizvodnje Rumunije udvostručiti. Trenutno Rumunija proizvodi i konzumira između 8 i 10 milijardi kubnih metara godišnje, što znači da je zemlja gotovo samodovoljna u pogledu gasa.

Projekat Neptun Deep, vredan 4 milijarde evra, predstavlja najveću energetsku investiciju u istoriji Rumunije. Projekat je zajednička investicija OMV Petroma i Romgaza, sa oba preduzeća koja ravnomerno dele vlasništvo nad inicijativom. Očekuje se da će ekonomske koristi biti značajne, s najmanje 20 milijardi evra koje će biti usmerene u državne prihode i domaćinstva u Rumuniji.

Potrošnja gasa u Rumuniji trebalo bi da poraste za 25-30% u narednim godinama, zahvaljujući širenju mreže gasifikacije i izgradnji novih gasnih elektrana. Na primer, elektrana Mintia postaće najveća gasna elektrana u EU sa kapacitetom od 1.750 MW, premašujući proizvodnju Nuklearne elektrane Cernavoda. Ostali značajni energetski projekti uključuju skoro završenu elektranu Iernut, kao i nove gasne jedinice planirane za Isalnitu i Turceni, koje će dodati još 1.300 MW u rumunski elektroenergetski sistem.

Sa planiranim udvostručavanjem proizvodnje gasa i rastućom potrošnjom, Rumunija bi trebalo da ima višak gasa za izvoz. Prirodni gas u zemlji takođe će podržati ključne industrije, kao što su proizvodnja hemijskih đubriva i farmaceutska industrija, što će dodatno podstaknuti industrijski rast Rumunije.

Međutim, projekat Neptun Deep naišao je na otpor od strane ekoloških organizacija, od kojih su neke tražile smenu ministra Burduje. Ove grupe postavile su zabrinutosti u vezi sa uticajem projekta na životnu sredinu, dok su drugi sugerisali da je opozicija izazvana interesima stranih zemalja, posebno Rusije, koje su zabrinute zbog toga što Rumunija postaje veliki snabdevač gasa u regionu. Ministar Burduja pozvao je energetske kompanije da preduzmu pravne radnje protiv ovih ekoloških NVO i traže maksimalnu naknadu za bilo kakve kašnjenja u energetskim projektima.

Premijer Marcel Ciolacu izneo je snažnu podršku za inicijativu Neptun Deep, odbacujući kritike kao rezultat spoljnog pritiska od strane entiteta koji se osećaju ugroženo zbog rastuće uloge Rumunije kao proizvođača prirodnog gasa.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Region: Bosna i Hercegovina napreduje sa Zapadnom gasnom interkonekcijom sa Hrvatskom

Predstavnici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), tri kantona i Brčko distrikta potpisali su memorandum o razumevanju za nastavak projekta Zapadnog gasnog interkonektora, koji će povezati Bosnu i Hercegovinu sa mrežom prirodnog gasa Hrvatske. Novi gasovod pratiće pravac od Like...

Rumunija: Pad proizvodnje električne energije uprkos povećanoj potrošnji početkom 2025. godine

Potrošnja električne energije u Rumuniji porasla je tokom prvih dva meseca 2025. godine, iako je domaća proizvodnja zabeležila značajan pad, prema podacima koje je objavio Nacionalni zavod za statistiku (INS). Ukupna potrošnja električne energije dostigla je 8,83 TWh, što predstavlja...

Cene Brent nafte, TTF gasa i dozvola za emisiju CO2 beleže fluktuacije u drugoj nedelji aprila

U drugoj nedelji aprila, cene fjučersa na Brent naftu na tržištu ICE ostale su ispod 70 dolara po barelu. U utorak, 8. aprila, ovi fjučersi su dostigli svoju nedeljnu minimalnu cenu od 62,82 dolara po barelu, što je najniža...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!