Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRumunija: Pad izvoza...

Rumunija: Pad izvoza električne energije za 2 TWh u prvih deset meseci

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Primarni energetski resursi u Rumuniji povećani su za 2% u prvih deset meseci 2019. godine, a potrošnja električne energije za 4,2% u odnosu na isti period 2018. godine, pokazuju podaci Nacionalnog zavoda za statistiku (INS), prenosi Agerpres.

Primarni energetski resursi u periodu od 1. januara do 31. oktobra 2019. godine iznosili su 29,21 miliona tona ekvivalenta nafte (ten), što je za 568.900 ten više u odnosu na period od 1. januara do 31. oktobra 2018. godine.

Domaća proizvodnja iznosila je 16,64 miliona ten, što je za 666.700 ten manje u poređenju sa istim periodom prethodne godine, dok je uvoz iznosio 12,57 miliona ten.

U ovom periodu, izvori električne energije iznosili su 53,19 milijardi kWh, što je za 2,31 milijardi kWh manje u poređenju sa odgovarajućim periodom 2018. godine.

Proizvodnja termoelektrana iznosila je 19,35 milijardi kWh, što je smanjenje za 1,9 milijardi kWh (-8,9%).

Proizvodnja hidroelektrana pala je na 13,78 milijardi kWh, odnosno za 2,13 milijardi kWh (-13,4%), a proizvodnja nuklearnih elektrana na 9,23 milijardi kWh, odnosno za 125,3 miliona kWh (-1,3%).

Proizvodnja vetroelektrana od 1. januara do 31. oktobra 2019. godine iznosila je 5,24 milijardi kWh, što je za 54,6 miliona kWh manje u odnosu na isti period prethodne godine. Solarna energija proizvedena u fotonaponskim instalacijama u ovom periodu dostigla je 1,61 milijardi kWh, što je za 31,6 miliona kWh više u odnosu na odgovarajući period 2018. godine.

Konačna potrošnja električne energije tokom ovog perioda iznosila je 46,01 milijardi kWh, što je za 0,2% manje u poređenju sa istoim periodom 2018. godine. Potrošnja za javnu rasvetu povećana je za 12,2%, a potrošnja stanovništva za 22,4%.

Izvoz električne energije iznosio je 2,75 milijardi kWh, što je smanjenje za 2,03 milijarde kWh, dok je tehnološka potrošnja pala na 4,43 milijardi kWh, za 204,8 miliona kWh.

Izvor: e-nergia.ro

 

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Energetska dilema Srbije: EPS suočen sa polako gorućom krizom uz pozive na odgovornost

Decenijama je Elektroprivreda Srbije (EPS) delovala kao neuništiva. Njene lignite rudnike, stare termoelektrane i hidroelektrane činile su osnovu sistema otporne na regionalne šokove i tržišne fluktuacije. Srbija je bila jedna od retkih evropskih zemalja sa električnom samodovoljnošću, ponekad čak...

Energetska budućnost Srbije na kocki u borbi za gas posle Rusije

Više od dve decenije, politička i ekonomska stabilnost Srbije zasnivala se na nepisanom dogovoru: ruski gas bi dolazio pouzdano, predvidivo i po povlašćenim uslovima dogovorenim između Beograda i Moskve. Odnos je bio geopolitička arhitektura prikrivena kao trgovina robom. Sankcije...

Sankcije prema NIS-u pokreću najteži finansijski stres test Srbije u jednoj generaciji

Kada su Sjedinjene Države proširile sankcije protiv ruskih energetskih interesa, mnogi zvaničnici u Beogradu nisu odmah shvatili težinu situacije. Na površini, NIS, u većinskom vlasništvu Gazprom Nefta, nastavio je da radi rafineriju u Pančevu, snabdeva pumpne stanice i učestvuje...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!