Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRumunija: Očekuje se...

Rumunija: Očekuje se pad proizvodnje Hidroelektrike za 33% u maju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

Hidroelektrika, najveći proizvođač električne energije u Rumuniji, uputila je pismeni zahtev Regulatornoj agenciji ANRE u kojem navodi da će, prema vremenskoj prognozi, proizvodnja električne energije biti smanjena do 33% u naredna tri meseca, i da kompanija ne može da obezbedi potrebnu potrošnju za regulisano tržište bez velikih gubitaka, zbog čega traži da tržište bude liberalizovano od 1. jula. Iz kompanije navode da je Dunav u aprilu imao najniži protok u poslednjih 180 godina.

U pismu Hidroelektrike navodi se da vremenske prognoze primljene krajem aprila pokazuju da će doći do značajnog pada proizvodnje u narednim mesecima, u poređenju sa inicijalnim procenama.

Pored deficita registrovanog u aprilu, i dalje će se zadržati trend pada proizvodnje električne energije, od 23% do 33% na mesečnom nivou u odnosu na procenjenu proizvodnju, navodi se u pismu kompanije.

Tako će u maju pad iznositi 33,3% (sa prognoziranih 1,75 TWh na 1,17 TWh u trenutnim uslovima), 28,8% u junu i 23,5% u julu. U junu i julu Hidroelektrika će proizvoditi, zbog niskih protoka, tek nešto više od 1 TWh.

Glavni uzrok ovih negativnih odstupanja proizvodnje Hidroelektrike u poređenju sa planom je nepovoljna hidrološka situacija, registrovana počevši od oktobra 2019. godine na tokovima Dunava i Olta, u poređenju sa višegodišnjim prosecima, navodi kompanija.

Treba napomenuti da protok Dunava, zabeležen u aprilu 2020. godione (3.435 m3/s), predstavlja odstupanje od -56,52% u odnosu na višegodišnje proseke, što je najniža vrednostu poslednjih 180 godina.

Da podsetimo, Hidroelektrika i Nuklearelektrika imaju obavezu, prema zakonu i uredbama ANRE, da ove godine prodaju određenu količinu električne energije snabdevačima u krajnjoj instanci, za snabdevanje stanovništva, po ceni koju reguliše ANRE. Cena se obračunava po obrascu: troškovi proizvodnje plus marža od 5%, što je znatno ispod tržišne cene.

U prvoj polovini ove godine, Hidroelektrika je morala da proda 1,8 TWh po ceni od 102,5 leva (21,2 evra) po MWh, a Nuklearelektrika 1,08 TWh, za 188 leva (38,9 evra) po MWh.

Tržište bi trebalo biti liberalizovano 1. januara 2021. godine.

Međutim, Nuklearelektrika je uspela da pred sudom suspenduje uredbu ANRE kojom su postavljene regulisane cene i količine, što teoretski onemogućava ANRE da donese odluku o regulisanim količinama i cenama za drugu polovinu godine.

Hidroelektrika se, dakle, našla u situaciji da uz nepovoljnu hidrološku situaciju mora da ispoštuje ugovore na regulisanom tržištu (po niskim cenama), kao i ugovore zaključene na slobodnom tržištu.

Zbog toga kompanija traži oslobađanje od obaveza prema regulisanom tržištu, jer će, ako bude na to primorana, morati da kupuje električnu energiju na slobodnom tržištu, po višoj ceni, da bi je prodavala po regulisanoj, nižoj ceni. Ovo bi dovelo da velikih gubitaka u Hidroelektriki.

Zbog toga, kompanija traži od ANRE da liberalizuje tržište od 1. jula, šest meseci ranije u odnosu na važeći plan. Hidroelektrika kaže da bi u suprotnom moglo doći do „poremećaja na energetskom tržištu sa socijalnim efektima koje je teško proceniti“.

Izvor: e-nergia.ro

 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Region: Početak izgradnje naftovoda Srbija-Mađarska do kraja godine, jačanje energetske sigurnosti

Ministarka rudarstva i energetike Srbije, Dubravka Đedović, najavila je da se izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska očekuje da počne do kraja ove godine. Nakon sastanka sa vršiocem dužnosti generalnog direktora Transnafte, Natašom Lečić, diskutovano je o napretku projekta. Rečeno je da su...

Srbija: Rekonstrukcija hidroelektrana na Vlasini počinje 2025. godine uz finansijsku podršku EU i EBRD-a

Delegacija EU u Srbiji najavila je da će dugo očekivana rekonstrukcija hidroelektrana na Vlasini početi u proleće 2025. godine. Nakon više od 70 godina rada bez značajnijih unapređenja, projekt će biti finansiran sa ukupno 83,1 miliona evra. Od toga,...

Srbija napreduje u projektu pumpno-akumulacione hidroelektrane Bistrica uz podršku Mitsubishi-a i JICA-e

Napredak projekta hidroelektrane sa akumulacijom Bistrica bio je centralna tema sastanka između menadžmenta državnog preduzeća EPS i predstavnika japanske Mitsubishi Corporation. Šuniči Komorija, zamenik generalnog direktora istanbulske filijale Mitsubishi Corporation, istakao je da je kompanija i njeni partneri spremni...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!