Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRumunija: Investicioni budžet...

Rumunija: Investicioni budžet Hidroelektrike za ovu godinu 880 miliona evra

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Hidroelektrika, najveći proizvođač električne energije u Rumunijii, očekuje da će ove godine ostvariti manji profit, kao rezultat pada prihoda, posebno zbog obaveze prodaje na regulisanom tržištu. Međutim, planiran je veliki budžet za investicije, posebno za akvizicije, što se odnosi na kupovinu kompanija ČEZ-a.

Ukupni prihodi kompanije procenjeni su na 3,9 milijardi leva (814 miliona evra), u poređenju sa 4,3 milijarde (898 miliona evra) prošle godine, prema nacrtu budžeta.

Hidroelektrika pokazuje da je pad uglavnom uslovljen obaveznom prodajom 3,15 TWh električne energije (ukupna proizvodnja se procenjuje na 14,7 TWh) po regulisanoj ceni od 102,5 leva (21,4 evra) po MWh.

Zbog ove obaveze, Hidroelektrika imaće minus od 400 miliona leva (83,5 miliona evra).

S druge strane, troškovi kompanije smanjeni su za 243 miliona leva (50,75 miliona evra), na 2,45 milijardi leva (511,7 miliona evra). Predviđeni su troškovi za održavanje i popravke od 179 miliona leva (37,4 miliona evra), što je povećanje za 82 miliona leva (17,1 miliona evra) u odnosu na 2019. godinu.

Treba napomenuti da od bruto dobiti od 1,6 milijardi leva (334,28 miliona evra) u 2019. godini, neto dobit iznosi samo 861 milion leva (179,83 miliona evra), ali u 2020. godini, od ​​bruto dobiti od 1,4 milijarde leva (292,4 miliona evra), preliminarni profit iznosi milijardu leva (208,9 miliona evra).

Međutim, investicioni budžet je ogroman, tačnije 4,22 milijarde leva (881,4 miliona evra). Najveći deo odnosi se na akvizicije udela u drugim kompanijama, za šta je predviđen iznos od 3,75 milijardi leva (783,2 miliona evra). Podsećamo da je Hidroelektrika uključena u proces nabavke imovine ČEZ-a u Rumuniji (distribucija u Olteniji, snabdevanje i vetroelektrana u Dobrogei).

Međutim, prema nezvaničnim informacijama, budžet je pripremljen pre izbijanja pandemije koronavirusa, koja ima ogromne ekonomske efekte na Rumuniju.

Izvor: e-nergia.ro

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene Brent nafte, TTF gasa i CO2 dozvola pale krajem juna usled ublažavanja tenzija na Bliskom istoku

Tokom četvrte nedelje juna, cene Brent sirove nafte na fjučers tržištu su pale. U ponedeljak, 23. juna, cena je zatvorila na nivou od 71,48 dolara po barelu, što je za 7,2% niže u odnosu na poslednju sesiju prethodne nedelje....

Evropa: Cene električne energije pale krajem juna usled nižih troškova gasa i velike proizvodnje iz obnovljivih izvora

U četvrtoj nedelji juna, prosečne cene električne energije pale su u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. N2EX tržište Ujedinjenog Kraljevstva zabeležilo je najveći pad, od 28%. Ostala tržišta su zabeležila pad cena u rasponu od...

Evropa: Potrošnja električne energije raste na većini tržišta usled sezonskih promena i praznika

Tokom nedelje od 23. juna, potrošnja električne energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Nemačka i Italija zabeležile su najveći rast, sa povećanjem potrošnje od 8,2%, odnosno 8,1%. Francuska je imala najmanji rast...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!