Rudarski bazen Kolubara obuhvaća 600 kvadratnih kilometara i proizvodi 30 miliona tona lignita i preko 50 posto godišnjih potreba Srbije za strujom. Iako vlada i međunarodni investitori tvrde da je Kolubara presudna za energetsku sigurnost Srbije, kritičari kažu da proširenje sobom nosi veliku socijalnu i okolišnu cijenu.
Tokom protekle decenije, Evropska banka za istraživanje i razvoj (EBRD) dala je Elektroprivredi Srbije (EPS), državnom monopolu za struju, kredite u višemilionskim iznosima, u cilju unaprjeđenja efikasnosti i proširenja rudnika.
Uz okolišne zabrinutosti po pitanju tih projekata, mnogi vlasnici imanja tvrde da neophodna raseljavanja nisu obavljena u skladu s državnim i međunarodnim zakonima.
U selu Radljevu, imanje 65-godišnjeg Milana Simića je manje od 300 metara udaljeno od rudarskog kompleksa Tamnava zapad. On tvrdi da mu nije ponuđena pravična odšteta. „Ovo je katastrofa“, kaže on. „To zagađuje zrak; od buke ne možete spavati. Kuće pucaju.”
Simići su često bez čiste vode. “Kad ona dođe, vidite da je lošeg kvaliteta … ona je zagađena,” kaže Vlada Simić.
Vitomir Simić je vlasnik susjednog imanja i preselio se u obližnji Ub zbog građevinske štete uzrokovane rudarskom aktivnošću. On nije dobio nikakvu odštetu za svoju kuću.
Po unutrašnjim zidovima kuće vide se velike pukotine. „Ja apelujem za pomoć,” izjavio je on za SETimes. “Ima dvije godine otkako sam zatražio eksproprijaciju, ali nisam dobio nikakav odgovor.”
Zvaničnici u Evropskoj banci za istraživanja i razvoj kažu da su sva raseljavanja potrebna za polje Tamnava zapad do 2018. obavljena.
Prošle godine, zajednica Vreoci, gradić u centru rudarskog bazena, uložila je službenu tužbu protiv banke i elektroprivrede.
“Ugalj prolazi kroz Vreoce i svi negativni utjecaji ostaju ovdje,” kaže Željko Stojković, aktivista u nevladinoj organizaciji Ekološko društvo Vreoci. „Ima zdravstvenih problema, problema s disanjem, svih vrsta raka, očekivani životni vijek je skraćen.”
Ta pritužba čeka dok se ne obavi interna istraga u banci. Međutim, Ian Brown, viši savjetnik ureda banke u Srbiji, kaže da raseljavanje nije njena odgovornost. “Raseljavanje Vreoca nije potrebno zbog ulaganja od strane EBRD-a,” izjavio je on za SETimes.
Stojković se s tim ne slaže. “[Mi] očekujemo da će EBRD izvršiti pritisak na svoje klijente, EPS i Kolubaru, da postanu socijalno odgovorni i poštuju prava stanovništva,” izjavio je on.
Međutim, prema riječima Ljubomira Aksentijevića, specijalnog savjetnika ministra energetike, načinjeni su svi napori kako bi se osiguralo nesmetano odvijanje eksproprijacije. “[EPS] izmješta sela i kupuje kuće, ali neki ljudi se ne žele seliti,” kaže on.
Elektroprivreda je ranije bila u spornim situacijama. 2011. godine je 17 visokih zvaničnika uhapšeno zbog sumnje da su otuđili 12 miliona eura. Na suđenja se čeka.
“Ima crnih tačaka,” izjavio je Aksentijević, “ali mi ne možemo samo zatvoriti te rudnike … Sigurnost opskrbe [energijom] je vrlo važna, mi moramo koristiti svoje prirodne resurse, a naš prirodni resurs je ugalj.”
Vještački niske cijene struje uz potporu države doprinijele su ogromnim dugovima EPS-a. Prema riječima Aleksandra Obradovića, vršioca dužnosti menadžera u EPS-u, u cilju izbjegavanja stečaja potrebna su državna sredstva pomoći u iznosu od 450 miliona eura.
“Energetska politika Srbije nije održiva, s aspekta ekonomije i okoliša,” izjavio je za SETimes, nezavisni ekspert za energetiku Aleksandar Macura. “Stanje je sad požar u stanu.”
“Kontinuiranim investiranjem u Kolubaru podriva se cilj Srbije kao članice Evropske energetske zajednice u smislu povećanja obima obnovljive energije za 27 posto do 2017,” kaže Zvezdan Kalmar iz Centra za ekologiju i održivi razvoj. „Srbija se zaključava u budućnost zavisnosti od lignita.”
Međutim, predstavnici banke i Ministarstva energetike brane skorašnja ulaganja u Kolubaru i naglašavaju mjere štednje u cilju efikasnosti; da se smanji 33 miliona tona emisija ugljen-dioksida koji se proizvodi godišnje za 200.000.
“Obnovljiva energija je oblast gdje stavljamo veliki naglasak i nadamo se da ćemo praviti ulaganja u narednim godinama,” izjavio je Brown za SETimes. “To nije pitanje lignita niti obnovljivih vrsta energije.”
Ispred svoje napuštene kuće, Vitomir artikulira situaciju. „To nam pruža egzistenciju,” kaže on. “Ja nisam protiv rudnika. Samo želim raditi i biti izmješten.”
Izvor SETimes
