Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRudarstvoRudarstvo u Srbiji:...

Rudarstvo u Srbiji: Nalazišta kritičnih sirovina logično rešenje za zelenu strategiju EU

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež preneo je poruku EU, komentarišući strategiju zelenog posla i kritičnih sirovina, koja je više skup želja na papiru. Možda bi region Zapadnog Balkana mogao da bude održivo rešenje za ove planove EU o visokoj tehnologiji za novu industriju. Near Sourcing, koji promovišu i sponzorišu neke vlade EU, a realizuju u praksi evropske kompanije, mogao bi biti podstaknut platformom Open Balkan i pozivom jednog od osnivača.

Čadež je preneo snažne poruke evropskim kreatorima politike kojima nedostaju regionalne prilike u blizini, ali i industrijskim poslovnim krugovima EU koji se oslanjaju na svoj budući razvoj na snabdevanje kritičnim sirovinama, koje se zapravo nalaze u bliskom susedstvu EU. Što je još važnije, region bi mogao da obezbedi ključni faktor strategije EU, ljudski kapital.

Marko Čadež je podsetio Eu na sledeće činjenice i preneo poruke:

 

  1. Živimo u podeljenoj svetskoj ekonomiji koju vode SAD i Kina.
  2. Evropa je zaostala u skoro svim strateškim oblastima. Vađenje i obrada retkih materijala, bezbednost lanaca snabdevanja, razvoj veštačke inteligencije, proizvodnja EV baterija, e-mobilnost (6 od 10 najboljih proizvođača baterija su Kinezi, ostala 4 nisu evropska)….
  3. Evropa se oslanja na Kinu za 98 odsto svojih zaliha retkih zemalja.
  4. Evropa ima osetljiva bezbednosna pitanja na skoro svim granicama: rat u Ukrajini, migraciona kriza na južnim i mediteranskim granicama i visoki bezbednosni rizik usred Evrope ostavljajući zemlje zapadnog Balkana van evropskih struktura (jedinstveno tržište, 4 Slobode, Fondovi strukturnog razvoja..)

To je još bolnija istina jer je svest o riziku od strane evropske administracije i zemalja članica EU u veoma ranoj fazi (uglavnom izazvana ratom u Ukrajini). Recimo, desetak godina prekasno. Kao pristup pomenutim izazovima, mi (Evropljani) koristimo mehanizme stare više od dve decenije (proces donošenja odluka, proces proširenja EU, spoljna politika, formiranje politike ekonomske strategije…).

Suočavajući se s turbulentnim vremenima u našem regionu, neizvesnošću na našem kontinentu i globalnim poremećajima u svetskoj ekonomiji, ne možemo mnogo da uradimo bez nove perspektive i vizije evropske budućnosti. Međutim, mi Evropljani polako učimo.

Nismo spremni da se posvetimo brzom uključivanju Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije u strukture EU, kao što su Jedinstveno tržište i 4 slobode, pre punopravnog članstva. Pomažući ovim zemljama da dobiju novi zamah u reformisanju kroz postizanje transparentnih sistema ciljeva/koristi korak po korak u razumnom vremenskom okviru, izbegavamo vakuum moći i uticaj trećih strana, koji je već jak. Čineći to zapravo, mi obezbeđujemo evropsku industrijsku budućnost, podstičemo ekonomsku konsolidaciju i gradimo našu otpornost i nezavisnost koliko god je to moguće.

Ulažemo milijarde u proizvodne pogone u Kini (BASF – 10 milijardi evra, VW 2,4 milijarde evra) bez jasne evropske političke vizije kako bi naše geopolitičke veze sa Kinom mogle da izgledaju u budućnosti (a mi nismo ti koji vode ovaj proces). Pre nekoliko dana videli smo da je nemački izvoz u Kinu opao za 11,3 odsto (BASF je pao 29 odsto iz kvartala u kvartal, VV 15 odsto u istom periodu).

Gledajući na drugu stranu sveta, Zakon o smanjenju inflacije nudi značajne subvencije za EVS proizveden u Americi sa baterijama koje koriste retke materijale nabavljene u Americi ili od bliskih saveznika.

Istovremeno, posmatrajući samo zapadni Balkan, evropski potencijali su neiskorišćeni bez jasne perspektive uključivanja. Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Kosovo, Crna Gora i Severna Makedonija imaju retke zemlje koje već postoje ili su blizu završetka rudnika sa daleko većim rezervama nego bilo koji drugi evropski region. Region ima nalazišta litijuma u ​​svetu sa značajnim količinama bora. Tu su i ogromne rezerve sa već postojećim rudarskim objektima i dozvolama kalcita (čistoća 99%), grafita, kobalta, nikla.

Paradoks situacije je da evropski zeleni dogovor, kao naš (evropski) sopstveni vid obezbeđivanja tržišta, u potpunosti zavisi od Kine koja kontroliše skoro ceo svetski lanac snabdevanja solarnom energijom i veliki deo globalnih kapaciteta za preradu minerala koji su ključni za zelenu tranziciju .

Bolne istine zahtevaju bolne odluke i političku viziju. Nadamo se da ćemo zajedno uspeti da ga izgradimo, poručuje Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije i osnivača fondacije Otvoreni balkanski regionalni poslovni okvir.

Možda bi prirodni resursi i bliski izvori iz EU u region, kao način uključivanja, mogli zajednički približiti zemlje regiona EU. Konačno, snažna poruka preneta EU.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Zelena agenda EU i kontroverze oko rudarenja litijuma u Srbiji

Evropska unija (EU) promoviše zelenu agendu koja se fokusira na električna vozila (EV) kao ključni element za ostvarivanje svojih klimatskih ciljeva. Međutim, ekološki trošak ove tranzicije izaziva zabrinutost, naročito kada je u pitanju nabavka litijuma, ključne komponente za baterije....

Navigacija kroz razvijajući pejzaž skladištenja energije putem baterija u Velikoj Britaniji

U poslednjim godinama, Velika Britanija je doživela značajan rast u skladištenju energije putem baterija, vođen potrebom za balansiranjem elektroenergetske mreže koja se sve više oslanja na obnovljive izvore. Kompanije i investitori su uložili značajna sredstva u ove projekte, očekujući...

Srbija: EPS favorizuje pumpne hidroelektrane umesto litijum baterija za skladištenje energije iz obnovljivih izvora

Iako se litijum u Srbiji promoviše kao rešenje za različite izazove, uključujući elektromobilnost i skladištenje energije iz obnovljivih izvora, stručnjaci iz državnog preduzeća EPS izražavaju oprez u vezi sa njegovom upotrebom za skladištenje električne energije. Stručnjaci EPS-a smatraju da se...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!