Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeR.Srpska: Kovačević, Ulaganje...

R.Srpska: Kovačević, Ulaganje u energetiku do 2030. godine – 11,5 milijardi KM

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Željko Kovačević izjavio je da je planirano da u energetiku do 2030. godine sa inostranim partnerima bude uloženo 11,5 milijardi KM.

On smatra da su besmislice tvrdnje iz Federacije BiH da Republika Srpska i Srbija ne mogu da grade hidroelektrane na Drini bez odobrenja zajedničkih organa BiH.

“Ovo su čiste besmislice jer je sva imovina na teritoriji entiteta, prema Dejtonskom sporazumu, njegovo vlasništvo. Osim toga, koncesije su u isključivoj nadležnosti entiteta”, rekao je Kovačević za beogradsku “Politiku”.

Govoreći o saradnji Republike Srpske i Srbije u oblasti energetike, Kovačević je rekao da su u prvom planu istraživanja i realizacija projekata na rijeci Drini, rješavanje otvorenih pitanja i interkonektivnih veza u cilju obezbjeđenja sigurnog prenosa električne energije, te jačanje poslovno-tehničke saradnje.

Ističući da je prioritet saradnja na realizaciji projekata na srednjem toku Drine, Kovačević dodaje da hidroenergetski sistem “Srednja Drina” obuhvata izgradnju tri hidroelektrane – Rogačica, Tegare i Dubravica, u koje će biti uloženo oko 900 miliona evra.

Kovačević je istakao da će u gornjem toku rijeke Drine biti sagrađena hidroelektrana “Buk Bijela”, uprkos protivljenju načelnika opštine Foča Zdravka Krsmanovića.

“Na rijeci Bosni biće napravljeno nekoliko HE u koje će norveška kompanija `Tehnor enerdži` investirati 280 miliona evra”, rekao je Kovačević.

Kovačević je rekao da će najznačajnija ulaganja od 700 miliona evra biti u treći blok Termoelektrane `Ugljevik`, za šta je partner `Komsari enerdži`, dok će u termoelektranu `Stanari` kompanije EFT i `Donfang elektrik korporejšn` iz Kine uložiti 400 miliona evra.

On je ocijenio da je “zemlja bez energetike, kao čovjek bez vazduha”, odnosno da je osuđena na propast ili umiranje. Zbog toga je, dodao je Kovačević, Republika Srpska uključena u izradu regionalne strategije razvoja energetike koju sprovodi Sekretarijat energetske zajednice u Beču.

Izvor Capital

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!