Predstavnici države i resornih entitetskih ministarstava danas su u Briselu s predstavnicima Evropske komisije razjasnili bitna pitanja o statusu i radu “Elektroprenosa BiH” te postigli dogovor u vezi s izmjenama i dopunama Zakona o ovoj kompaniji, kojima će rukovoditi entitetski premijeri.
Ovo je nakon današnjeg sastanka u Briselu potvrdio ministar industrije, energetike i rudarstva RS Željko Kovačević.
“RS ostaje pri stavu da se vrši raspodjela dobiti, odnosno da se ide u izmjenu Zakona o prenosnoj kompaniji, koji će to omogućiti”, istakao je Kovačević, navodeći da je stav RS prihvatljiv za predstavnike EK, uz uslov da prethodno budu doneseni investicioni planovi i izvršena revizija poslovanja.
“Raspodjelom dobiti od 84 miliona KM nakon usvajanja plana investicija i revizije poslovanja neće se dovesti u pitanje funkcionisanje ‘Elektroprenosa BiH’, jer će ostatak od 180 miliona KM omogućiti dalje investiranje i stabilno poslovanje”, naglasio je on.
Evropska komisija je naročito preporučila da neto prihod “Elektroprenosa” treba biti raspoređen akcionarima tek nakon što investicioni plan bude izrađen i usvojen, a na osnovu pouzdanih procjena o potrebnim investicijama i održavanju. Preduzeće će trebati da ustanovi pouzdane finansijske račune koji će biti podložni reviziji od strane nezavisnog, vanjskog revizora, uz puno uvažavanje obaveza u vezi sa otplatom kredita i ostalih potraživanja.
Kada su u pitanju prioriteti u vezi s izgradnjom elektroprenosne mreže u BiH, mišljenja su podijeljena. Dok s jedne strane RS želi što hitnije povezivanje interkonektivnim 400-kilovoltnim dalekovodima sa Evropom, u FBiH vlada mišljenje da prvo treba rješavati probleme koje imaju domaći kupci.
Nezvanično saznajemo da će sredstvima “Elektroprenosa BiH” RS tražiti da gradi dva dalekovoda, jedan prema Hrvatskoj, a drugi prema Srbiji ili Crnoj Gori. Varijanta za Srbiju bila bi da se sa gornjeg toga rijeke Drine ide sa 400-kilovoltnim dalekovodom na čvorište u Vardištu, gdje je trenutno 220-kilovoltni napon, ali Srbija ima u planu da ga podiže na 400 kilovolti.
“Ukoliko Srbija ne digne taj napon, najbliža konekcija na 400-kilovoltni napon je u Pljevljima u Crnoj Gori, koja ima konekciju na planirani kabl koji će se raditi ispod mora prema Italiji”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.
Drugi 400-kilovoltni dalekovod prema Evropi RS planira ostvariti preko Prijedora, Bihaća i konekcijom u Lici, ili od Banjaluke, preko Novog Grada ili Petrove Gore, na Zagreb.
“Tu treba uraditi studije, eksproprijaciju zemljišta i početi sa radovima. Ono što je sigurno jeste da novca za te projekte ima”, rekao je izvor “Nezavisnih”.
S druge strane, u FBiH misle da od prioriteta RS neće biti ništa, jer novcem od “Elektroprenosa” treba riješiti unutrašnju elektroprenosnu mrežu.
Azra Hajro, v.d. izvršnog direktora za planiranje i inženjering u “Elektroprenosu”, kaže da se moraju graditi objekti koje zahtijevaju domaći potrošači.
Bez uslovljavanja
Iz Kabineta Mirka Šarovića, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, naglašeno je “da je vođen otvoren dijalog te da nije bilo uslovljavanja niti sa jedne strane”.
“Predstavnici EK istakli su da izmjenu zakona i druge zaključke sa Skupštine akcionara održane 3. februara 2012. smatraju jednim paketom, a da nije došlo do pomaka u realizaciji drugih zaključaka, prvenstveno do deblokade rada kompanije, te je njihova preporuka da se to što je prije moguće otkloni”, saopćeno je, između ostalog, iz Šarovićevog kabineta.
Izvor Nezavisne
