Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSpecijaliReverzibilne hidroelektrane mogu...

Reverzibilne hidroelektrane mogu smanjiti troškove proizvodnje električne energije

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Pretvaranje elekrtične energije u druge oblike energije i njeno skladištenje u periodima smanjene potrošnje ili raspoložive povećanje proizvodnje, kao i proizvodnja električne energije iz uskladištene energije u periodima povećane potražnje ili smanjene proizvodnje, jesu od krucijalnog značaja za stabilnost i efikasnost energetskog sistema. Ovaj savet je danas posebno izražen u svetu zbog ekspanzije uključivanja vetrogeneratora i solarnih elektrana u elektroenergetski sistem. Ovi obnovljivi izvori su inherentno promenljivi, kako u dnevnom, tako i u periodima od nekoliko dana, nedelja ili meseci. Stoga je neophodno obezbediti zamenske kapacitete i postrojenja za skladištenje energije u cilju korišćenja OIE. Veći broj tehnologija se može koristiti za konverziju i skladištenje električne energije, ali jedina u potpunosti razvijena raspoloživa tehnologija velikog kapaciteta je bazirana na reverzibilnim hidroelektranama, prenosi sajt serbia-energy.eu

Na 31. međunarodnom savetovanju „Energetika 2015“ tim stručnjaka, profesora sa Univerziteta u Beogradu, Ontariu i Torontu, u okviru stručnog rada „Reverzibilne hidroelektrane smanjuju troškove proizvodnje električne energije i obezbeđuju čistu energiju vetra i sunca“, prikazao je potencijal reverzibilnih hidroelektrana za efikasno i ekonomski prihvatljivo skladištenje električne energije. Kako objašnjavaju autori, ta energija može biti proizvedenauz pomoć vetrogeneratora, u solarnim elektranama, protočnim hidroelektranama, ali i iz drugih obnobvljivih izvora, kao i iz konvencionalnih termoelektrana, uključujući i nuklearne elektrane.

Nuklearne i termoelektrane na ugalj mogu da menjaju snagu u skladu sa promenljivom potrošnjom, ali uz visoke troškove održavanja. Gasnoturbinska postrojenja i gasni motori zagađuju okolinu i utiču na klimatske promene, pri čemu taj uticaj nije značajno manji od zagađenja pri korišćenju uglja. RHE su najčešći postupak za skladištenja energije u elektroenergetskom sektoru. Tradicionalno, za realizaciju RHE se koriste reka i jezera. Međutim, pored ovih rešenja sa korišćenjem prirodnih pogodnosti, pojavila su se nova rešenja, kao što je korišćenje mora kao donjeg rezervoara u Japanu ili predlozi da gornji rezervoar bude površinski, a donji podzemni, korišćenjem prirodnih kaviteta ispod tla.

Kod pumpnih hidroelektrana električna energija iz napojne mreže koristi se za pumpanje vode iz skladišta/rezervoara nižeg nivoa vode u skladište koje je na višem nivou. Električna energija se stoga čuva kao gravitaciona potencijalna energija vode u gornjem skladištu. Kada je potrebno, voda iz gornjeg skladišta se ispušta i protiče kroz turbine na putu nazad u donje skladište. Potencijalna energija vode se rekonvertuje u električnu energiju u turbini/generatoru.

Sklop turbina/generator je dizajniran tako da može da radi reverzibilno, tačnije oni mogu da koriste pad vode za generisanje električne energije, kao i da koriste električne pumpe da podignu vodu na viši nivo.

Što se tiče energije vetra, postoje situacije kada vetroturbine proizvode višak energije kojase ne možetransponovati na energetsku mrežu. Dakle, kada ima viška energije, vazduh se sabija u podzemna geološka skladišta pomoću kompresora. Kada poraste potreba za energijom u sistemu, vazduh se zagreva i prolazi kroz turbine kako bi napravio električnu energiju. Sistem ima karakter reverzibilnih elektrana sa mogućnošću regeneracije do 80% energije. Ovo je jedno od najefikasnijih i najčistijih rešenja za skladištenje energije.

Kako ističu autori, analize pokazuju da je opravdano investirati u RHE. Primeri iz svetske prakse pokazuju da se rešenje sa podzemnom akumulacijom može otplatiti za sedam do deset godina ili čak za pet godina pri ostvarivanju mogućeg maksimalnog sagledanog prihoda. RHE sa površinskim akumulacijama mogu se otplatiti čak za četiri do šest godina.

RHE mogu da zamene i do 50% nuklearnih postrojenja i termoelektrana na ugalj. Akumulaciona, tj.pumpna postrojenja akumuliraju energiju i oslobođaju je kada je potrebna elektroenergetskom sistemu, i to je jedna od njihovih najvećih prednosti.

Reverzibilne hidroelektrane igraju centralnu ulogu u radu elektroenergetske mreže, one su stabilizatori sistema i osiguravajuredovno i stabilnosnabdevanje eletričnom energijom. Energetska skladišta mogu uticati da sistem i tržište budu efikasniji i pouzdaniji.RHE predstavljaju sistem za skladištenje električne energije koji nije skup prilikom izgradnje i odžavanja, ima veliki stepen iskorišćenja, veliki kapacitet i dug vek trajanja, prenosi sajt serbia-energy.eu

Izvor; Serbia Energy

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: Vrednost uvoza struje od 1. do 19. jula dostigla 45 miliona evra

Vlada Srbije usvojila je nacionalni plan za energetiku i klimu koji predviđa da se do 2030. godine dobija 45 odsto električne energije iz obnovljivih izvora. Dok ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović govori da je snabdevanje strujom sasvim...

Srbija: Bez informacija o napretku u izradi Studije o upravljanju mineralnim resursima

Iako su po Ustavu Srbije i važećim zakonima geološka istraživanja i eksploatacija ruda poslovi od javnog, opšteg interesa, izvan vidokruga javnosti prošla je nezapaženo informacija o početku izrade Strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima Srbije od 2025. do...

Srbija: Ekološki rizici projekta litijuma kod Loznice veći od koristi

Ležište litijuma u zapadnoj Srbiji nije vredno eksploatacije zbog ekoloških rizika jer je jedino u svetu gde se planira vađenje litijuma u naseljenom i plodnom poljoprivrednom području, a što je najvažnije sigurno će uništiti jednu od samo tri vodonosive...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!