Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRepublika Srpska: Zaštita...

Republika Srpska: Zaštita Drine i Lima od otpada

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Na zajedničkom sastanku predstavnika Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, održanom u Priboju, dogovoreno hitno postavljanje mreža na akumulacijama drinskih i limskih hiroelektrana. Drinom pluta smeće.

Postavljanjem zaštitnih mreža, ali i drugim konkretnim aktivnostima na uklanjanju divljih deponija sa obala rijeka, višegodišnji problem plutajućeg otpada koji Limom stiže u Drinu i do akumulacija hidroelektrana, moga bi uskoro da bude riješen.

Prvi rezultati ovog zajedničkog, međudržavnog projekata, uz sredstva i pomoć evropskih i međunarodnih fondova, kako se najavljuje, biće vidljivi već krajem godine.

Neponovljiv turistički potencijal, prirodni resurs, ali i ljudskim nemarom ugroženo dobro, Lim je postao zajednička briga država kroz,  koje protiče na putu do ušća u Drinu.

Od izvora do ušća, Lim protiče kroz tri države i 15 gradova. Na putu dugom 220 kilometara sa obala na kojima je na stotine divljih ali i legalnih deponija, uz veći vodostaj, reka sa sobom ponese tone smeća koje stižu i do akumulacija HE.

„Najviše problema ima HE Višegrad zato što svo smeće koje dolazi, sve HE propustaju i dolazi do Višegrada i mi smo u predhodne četiri godine to čistili i nijedna flaša nije propuštena kroz pregradne filtere HE Višegrad. Mi smo uložili ogromna sredstva i samo u ovoj godini preko 70.000 maraka“, kaže direktor HE „Višegrad“ Milan Lakić.

I to je tek deo troškova, sa kojima su, suočeni sa višegodišnjim problemom plutajućeg otpada, nadležni predvidjeli dugoročne i kratkoročene mjere sanacije.

„Odmah moramo intervenisati ugradnjom mreža kako na području Crne Gore, Srbije i Višegrada. Do tada svi predstavnici opština, ministarstava koja će biti operativni tim, moraju mapirati sve divlje deponije na svoj teritoriji“, kaže Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

„Predložen je i operativni tim koji će zajedno raditi sve u cilju prekogranične saradnje“, kaže Brankica Cmiljanović, rukovodilac Direkcije za uređenje propisa u EU iz Crne Gore.

Uporedo sa radom na zajedničkim projektima i mjerama dugoročne saradnje, predviđena je sanacija postojećih, ali i izgradnja novih sanitarnih deponija koje će, kako se očekuje, smanjiti otpad na priobalju Lima.

„Te deponije ne mogu biti zatvorene prije nego što se otvori regionalni centar. Mi ćemo pomoći Novoj Varoši i regionu da što prije uspostave sistem transfer stanica“, kaže Aleksandar Vasić, viši savjetnik u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Do realizacije ovih, inače obimnih i skupih projekata prekogranične saradnje, i kako je najavljeno krajem godine, već vidljivih rezultata na smanjenju otpada, predviđeno je veće angažovanje inspekcijskih službi, ali i rada na podizanju svijesti građana o zaštiti i značaju reke koja ponovo može biti izvor prihoda a ne, milionskih troškova.

Izvor; Radio Televizija Republike Srpske

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Tržišta gasa i cenovnih diferencijala preuzimaju JIE: Industrijski kupci prelaze na dinamičko portfeljsko pokrivanje rizika dok diversifikacija gasa ubrzava

Jugoistočna Evropa ulazi u novu gasnu epohu u kojoj dominiraju cenovni diferencijali, fleksibilni hedžing modeli, LNG opcionalnost, kaspijska diversifikacija i nabavka zasnovana na upravljanju portfeljskim rizikom, umesto na administrativnim ugovorima. Industrijski potrošači Srbije, Hrvatske, Bugarske, Grčke, Severne Makedonije i...

Srbija: Pregovori o budućnosti srpske naftne kompanije NIS u toku uprkos sankcijama SAD

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da pregovori o budućnosti srpske naftne kompanije NIS aktivno napreduju. Kritikovao je politiku sankcija SAD, tvrdeći da jednostrane restrikcije i korišćenje dolara kao poluge podrivaju globalni okvir koji su Sjedinjene Američke...

Rumunija: Italijanska kompanija Heliopolis pokreće veliki hibridni solarno-baterijski projekat

Italijanska kompanija Heliopolis, sa sedištem u Milanu i ograncima u Temišvaru i Bukureštu, najavila je veliki hibridni projekat obnovljive energije u jugoistočnoj Rumuniji, sa više od 400 MW solarne snage i gotovo 1.000 MWh kapaciteta baterija. Razvojni projekat, smešten u...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!