NaslovnaRegion energetikaRepublika Srpska: U...

Republika Srpska: U Hagu spor RiTE Ugljevik i »Elektrogospodarstva Slovenije« težak oko tri milijarde KM

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Arbitraža između Rudnika i termoelektrane (RiTE) Ugljevik i slovenačkog „Elektrogospodarstva – razvoj in inžiniring“ Maribor, kojom Slovenci traže odštetu od BiH u iznosu od gotovo tri milijarde maraka s kamatama, zbog prijeratnih ulaganja u izgradnju termoelektrane, počela je u Hagu.

Na prvom ročištu u ovom sporu, koji je imao pripremni karakter, bh. strana je uložila prigovore na tužbu koji se tiču odsustva odgovornosti po sporazumu o pitanju sukcesije, te po pitanju privatizacije.

Međutim, to prvo pripremno ročište je održano iako BiH, kao učesnik arbitraže, nije uplatila 150.000 dolara za troškove postupka u ovoj godini, pa je to morala učiniti Slovenija, kao strana koja je podnijela tužbu. Ipak, kako nam je rečeno, BiH će do naredne sesije morati uplatiti ovaj iznos. Podsjećamo da Savjet ministara BiH nije odobrio isplatu tih sredstava, iako je tužena strana u ovom sporu BiH, te su na taj način institucije BiH prebacile lopticu odgovornosti na RS i RiTE Ugljevik.

Mlađan Mandić, zamjenik pravobranioca BiH, rekao je da je u Hagu održan pripremni postupak u okviru ovog spora, koji je obuhvatio neka uvodna pitanja.

„BiH je uložila prigovore i podnijela zahtjev za bifurkaciju, koja podrazumijeva odvajanje pripremnog i glavnog postupka, odnosno odluke o prigovorima i raspravu o meritumu spora“, kazao je Mandić. Prema njegovim riječima, Tribunal je odlučio da je još rano da se odlučuje o bifurkaciji.

„Znači samo je pripremno ročište održano, u kome se odlučivalo o prigovorima i jedne i druge strane, ali sud zbog kratkog vremena nije ni o čemu raspravljao“, naveo je Mandić. On je istakao da je BiH uložila prigovore o odsustvu odgovornosti po sporazumu o pitanju sukcesije, te po pitanju privatizacije, te je poslije tih prigovora Tribunal dao kratak rezime svega.

„Naveli su da se sa sigurnošću ne može tvrditi da bi bifurkacija donijela efikasnost postupka, a da zahtjevi za arbitražom ne pružaju dovoljno informacija da bi se moglo odlučivati o tim prigovorima, pa je prema tome sad na zastupnicima BiH da podnesu još dokaza“, rekao je Mandić i dodao da je odgođeno i pitanje snošenja sudskih troškova. Kako je istakao, BiH još nije uplatila 150.000 dolara, koliko je trebalo da uplati kao strana u sporu, na ime troškova arbitraže za ovu godinu, što, kako je kazao, nije dobro sa pravne strane.

„Tako da bi trebalo do sljedeće sesije to uplatiti, jer su Slovenci uplatili umjesto BiH“, rekao je Mandić i dodao da se u ovom trenutku ne može reći koliko bi ovaj spor mogao trajati, ali da neće biti kraći od godinu dana.

Prema njegovim riječima, iz zaključaka arbitraže nakon prvog ročišta, a koji su dostavljeni BiH, ne može se ništa naslutiti koliki su izgledi BiH da dobije spor.

„Naravno da se svi uzdamo da će BiH dobiti ovaj spor, ali ne treba se nikada ‘izuvati prije vode’, treba se dobro pripremiti i voditi postupak po pravilima i arbitraže i prava“, rekao je on i dodao da će BiH biti naknadno obaviještena o terminu sljedećeg zasjedanja arbitraže.

Podsjećamo da su se slovenačka i bh. strana ranije dogovorile u vezi s izborom trećeg arbitra u ovom postupku, Kristofera Grinvuda iz Velike Britanije, koji će ujedno biti i predsjedavajući arbitražnog vijeća.

Za arbitra u ime BiH predložena je Maja Stanivuković, profesor iz Srbije, a sa slovenačke strane Jan Paulson, iz SAD. Inače, Slovenci su polovinom juna prošle godine podnijeli tužbu protiv BiH pred Međunarodnim centrom za rješavanje sporova u Vašingtonu. Odštetni zahtjev iznosi 750 miliona evra, a ukoliko BiH izgubi spor, on bi sa svim kamatama iznosio čak tri milijarde maraka. Pojašnjenja radi, Slovenija je 1981. godine investirala jednu, a BiH dvije trećine novca u izgradnju TE Ugljevik, koja je počela s radom 1985. godine.

Termoelektrana je bila dužna Sloveniji redovno isporučivati proizvedenu električnu energiju u skladu s visinom uloženih sredstava u njenu izgradnju. Tako je i bilo sve do početka ratnih dešavanja u bivšoj Jugoslaviji, kada je isporuka prekinuta, dok je u toku ratnih sukoba usljed bombardovanja uništena trafo-stanica u Hrvatskoj, preko koje je struja isporučivana Sloveniji.

Izvor; Nezavisne novine

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Enery gradi hibridno postrojenje Jezerce: solar + baterija u Sloveniji

Enery je započeo izgradnju hibridnog postrojenja u Sloveniji koje kombinuje solarnu elektranu i baterijsko skladište energije. Projekat se vodi pod nazivom Jezerce i nalazi se u blizini Divače. Prema navodima iz komercijalnog sporazuma, opština Divača ima pravo da tokom...

Alerion završio solarni projekat Dănești snage 32 MW u Rumuniji

Alerion Clean Power završio je izgradnju solarne elektrane Dănești snage 32 MW u rumunskom okrugu Călarași. Projekat je deo šireg regionalnog portfolija kompanije za proizvodnju električne energije. Elektrana je puštena u rad nakon završetka izgradnje. Rumunska inženjerska i građevinska kompanija...

MOL pušta u rad postrojenje za biometan u Sarvašu, investicija preko 7 miliona evra

Mađarska energetska kompanija MOL Group pustila je u rad postrojenje za proizvodnju biometana u mestu Sarvaš, nakon investicije vredne više od 7 miliona evra. Projekat je deo šire strategije razvoja obnovljivih gasova. Cilj je proširenje poslovanja u oblasti obnovljivih...
Supported byClarion Owners Engineers