Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Renta ne sme da tera investitore

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

Za srpsku ekonomiju ne bi bilo strateški dobro da se NIS-u poveća rudna renta za sirovu naftu i gas koji se izvade u Srbiji, kaže Mihailo Vesović.

“Za našu ekonomiju veći značaj ima nivo investicija Gazpromnjefta, većinskog vlasnika NIS-a u modernizaciju pančevačke rafinerije, kao i ulaganja u modernizaciju maloprodajne mreže od efekta koji bi, povećanje rudne rente imalo na povećanje priliva u budžet”, kaže potpredsednik Privredne komore Srbije.

Prema njegovim rečima, ulaganja u modernizaciju NIS-a, gde ne treba zaboraviti ni to da će rafinerija u Novom Sadu postati baza Gazpromnjefta za proizvodnju baznih ulja, značajna su za srpsku privredu jer su na svim tim poslovima gradnje i servisiranja angažovane, uglavnom, srpske firme.

“A znamo da je zbog krize jako teško dobiti posao koji će uposliti domaće kapacitete i koji će biti naplaćen u roku”, kaže Vesović, komentarišući to što u Srbiji, među samim članovima Vlade, ali i političkoj i stručnoj javnosti, postoje oprečni stavovi po pitanju daljeg naplaćivanja naknade Naftnoj industriji Srbije za eksploataciju sirove nafte i prirodnog gasa.

Ukazujući da bi u slučaju da Srbija insistira na povećanju rudne rente sa tri na 7 % NIS, odnosno, Gazpromnjeft mogao da se odluči da smanji investicije Vesović ističe da postoji i pravno pitanje: “Da li je rudna renta poreski namet ili dodatni trošak za kompaniju (u ovom slučaju NIS)”?

U definisanju ovog odgovora, po Vesoviću, koji je, inače, i predsednik Skupštine Nacionalnog naftnog komiteta Srbije, treba biti krajnje oprezan i za cilj imati postizanje što boljih efekata za srpsku privredu i državu.

“Od dolaska Rusa u NIS ova kompanija je počela da se pozicionira na srpskom tržištu ali, Gazpromnjeft kao većinski vlasnik najavljuju ekspanziju u region. Mada je u većinskom ruskom vlasništvu NIS je, ipak, srpska kompanija i dobro je da jedna naša firma prešla granicu i uspešno posluje u susednim državama”, kaže Vesoić i dodaje da “i mi treba da učimo na primeru drugih jer ambijent za ulaganja mora biti privlačan jer, u oskudici investitora se moramo razmišljati kako da ih pridobijemo.”

Izvor B92

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: MK Fintel Wind proširuje vetropark Košava za 36 MW novim turbinama

MK Fintel Wind planira proširenje vetroparka Košava, povećavajući kapacitet za 36 MW u naredne dve godine instalacijom 10 dodatnih vetroturbina. Trenutno, vetropark Košava, koji ima 20 operativnih turbina sa ukupnim kapacitetom od 69 MW, značajno doprinosi proizvodnji čiste energije u...

Region: Izgradnja gasovoda Severna Makedonija – Grčka počinje ovog proleća

Izgradnja novog gasovoda koji će povezati Severnu Makedoniju i Grčku trebalo bi da počne početkom ovog proleća. Projekat je dodeljen slovačkoj kompaniji Rapid Build nakon tendera koji je sprovela državna energetska kompanija Severne Makedonije, Nomagas. Prema informacijama vlasti Severne Makedonije,...

Mađarska: ABO Energy obezbedio dugoročno finansiranje od Berenberg banke za solarne projekte od 55 MW

Nemački developer obnovljivih izvora energije, ABO Energy, obezbedio je dugoročno finansiranje od banke Berenberg iz Hamburga kako bi podržao izgradnju tri solarne elektrane u Mađarskoj, ukupnog instaliranog kapaciteta od 55 MW. Prema saopštenju banke, finansiranje se obezbeđuje kroz Berenbergove Green...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!