Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Renta ne sme da tera investitore

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Za srpsku ekonomiju ne bi bilo strateški dobro da se NIS-u poveća rudna renta za sirovu naftu i gas koji se izvade u Srbiji, kaže Mihailo Vesović.

“Za našu ekonomiju veći značaj ima nivo investicija Gazpromnjefta, većinskog vlasnika NIS-a u modernizaciju pančevačke rafinerije, kao i ulaganja u modernizaciju maloprodajne mreže od efekta koji bi, povećanje rudne rente imalo na povećanje priliva u budžet”, kaže potpredsednik Privredne komore Srbije.

Prema njegovim rečima, ulaganja u modernizaciju NIS-a, gde ne treba zaboraviti ni to da će rafinerija u Novom Sadu postati baza Gazpromnjefta za proizvodnju baznih ulja, značajna su za srpsku privredu jer su na svim tim poslovima gradnje i servisiranja angažovane, uglavnom, srpske firme.

“A znamo da je zbog krize jako teško dobiti posao koji će uposliti domaće kapacitete i koji će biti naplaćen u roku”, kaže Vesović, komentarišući to što u Srbiji, među samim članovima Vlade, ali i političkoj i stručnoj javnosti, postoje oprečni stavovi po pitanju daljeg naplaćivanja naknade Naftnoj industriji Srbije za eksploataciju sirove nafte i prirodnog gasa.

Ukazujući da bi u slučaju da Srbija insistira na povećanju rudne rente sa tri na 7 % NIS, odnosno, Gazpromnjeft mogao da se odluči da smanji investicije Vesović ističe da postoji i pravno pitanje: “Da li je rudna renta poreski namet ili dodatni trošak za kompaniju (u ovom slučaju NIS)”?

U definisanju ovog odgovora, po Vesoviću, koji je, inače, i predsednik Skupštine Nacionalnog naftnog komiteta Srbije, treba biti krajnje oprezan i za cilj imati postizanje što boljih efekata za srpsku privredu i državu.

“Od dolaska Rusa u NIS ova kompanija je počela da se pozicionira na srpskom tržištu ali, Gazpromnjeft kao većinski vlasnik najavljuju ekspanziju u region. Mada je u većinskom ruskom vlasništvu NIS je, ipak, srpska kompanija i dobro je da jedna naša firma prešla granicu i uspešno posluje u susednim državama”, kaže Vesoić i dodaje da “i mi treba da učimo na primeru drugih jer ambijent za ulaganja mora biti privlačan jer, u oskudici investitora se moramo razmišljati kako da ih pridobijemo.”

Izvor B92

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!