Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRegion: Zajednički posao...

Region: Zajednički posao BiH, Srbije i Crne Gore – Dalekovod vrijedan 18 miliona KM

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja izvozi električnu energiju i u prvih pet mjeseci 2015. godine vrijednost izvoza je bila 149,8 miliona KM.

Za trgovinu električnom energijom jedan od najvažnijih projekata je dalekovod koji će povezati BiH, Srbiju i Crnu Goru, a spajaće Bajinu Baštu, Višegrad i Pljevlja. Gradnja bi trebala početi, prema procjenama Srbije, u 2017. godini, a prema procjenama BiH, u 2018. Za potrebe izgradnje dalekovoda u aprilu je u Beogradu osnovana zajendička kompanija tri države, Centar za koordinaciju sigurnosti (SCC), a sa radom bi trebala početi u augustu.

Tri konekcije

“Vrijednost dalekovoga, odnosno učešća BiH u tom projektu je 18 miliona maraka. BiH će na svojoj teritoriji graditi dva kraka dalekovoda – jedan će ići u Bajinu Baštu, a drugi preko Višegrada u Pljevlja. Na ovaj način dobijamo tri nove interkonekcije, Bajina Bašta, Pljevlja i konekcija preko Crne Gore sa Italijom putem podvodnog kabla”, kazao je Cvjetko Žepinić, izvršni direktor za rad i održavanje sistema u Elektroprenosu BiH, koji je nosilac projekta u BiH.

Prema njegovim riječima, izgradnja bi trebala početi 2018, ali nije neophodno da u sve tri zemlje počne istovremeno, da bi sistem funkcionisao dovoljno je da dva partnera završe posao.

On je dodao kako su do sada završeni studija izvodljivosti i glavni projekat, a trenutno se radi na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa.

118 kilometara

BiH je trenutno sa Srbijom povezana dalekovodom 220 kV (kilovolti), dok će novi dalekovod biti dvojsmjerni, dva puta po 400 kV. Dužina dalekovoda na teritoriji BiH je 118 kilometara, a najdužu dionicu radiće Crna Gora.

Istovremeno, vrijednost dalekovoda na teritoriji Srbije iznosi 48 miliona eura, od čega Srbija polovinu očekuje od Evropske unije.

Preduvjet za realizaciju tog projekta je povezivanje Kragujevca i Kraljeva dalekovodom čija izgrdnja treba početi ove godine i završiti 2017. godine.

Izvor; Oslobodjenje

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!