Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRegion: Toplotni talas...

Region: Toplotni talas podigao cene električne energije u jugoistočnoj Evropi na letnje maksimume u 30. nedelji 2025. godine

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

U 30. nedelji 2025. godine, cene električne energije su značajno porasle u većini zemalja Jugoistočne Evrope (JIE) u odnosu na prethodnu nedelju. Sve tržišta su zabeležila prosečne nedeljne cene iznad 100 €/MWh, osim Turske. Ovo predstavlja najviši cenovni nivo od početka leta. Porast cena uglavnom je bio posledica povećane potrošnje električne energije izazvane snažnim toplotnim talasom u regionu. Nedelja je započela sa cenama koje su već bile iznad 100 €/MWh u većini zemalja JIE, a zatim su nastavile da rastu, dostigavši vrhunac 25. jula. Do kraja nedelje cene su pale ispod 100 €/MWh. Bugarska i Grčka su zabeležile najveći procentualni porast cena električne energije, za 26,75% i 26,25% respektivno. Slede Rumunija sa 23,42%, Hrvatska sa 22,01% i Srbija sa 21,74%. Italija je bila jedina zemlja u JIE koja je zabeležila pad prosečne cene električne energije, za 6,38%.

U Centralnoj Evropi, prosečne nedeljne spot cene električne energije takođe su porasle, izuzev Francuske, Austrije i Belgije. Cene na glavnim tržištima kretale su se oko 84 €/MWh. Raspon cena u regionu bio je od 57 €/MWh do 122 €/MWh. Slovenija je zabeležila najvišu prosečnu cenu od 122,08 €/MWh, što je porast od 22,35% u odnosu na prethodnu nedelju. Slovačka je bila sledeća sa 106,79 €/MWh. Na drugoj strani spektra, Francuska je imala najnižu cenu u Centralnoj Evropi — 56,50 €/MWh, što predstavlja pad od 7,21%.

Na nivou cele Evrope, prosečna nedeljna cena električne energije u 30. nedelji iznosila je oko 98 €/MWh. Cene su se kretale od 54,70 €/MWh na španskom tržištu do 122,08 €/MWh u Sloveniji. Na tržištima MIBEL-a, Španija i Portugal su zabeležile značajne padove cena. Prosečna cena u Španiji pala je za 29,69% na 54,70 €/MWh, dok je u Portugalu iznosila 54,73 €/MWh, što je pad od 29,65%. U okviru Južne Evrope, sve zemlje JIE su zabeležile prosečne cene iznad 100 €/MWh, osim Turske. Cene u regionu kretale su se između 67 €/MWh i 121 €/MWh. Turska je imala najnižu prosečnu cenu od 67,04 €/MWh, a zatim Italija sa 109,81 €/MWh. Grčka je zabeležila najvišu prosečnu cenu — 121,40 €/MWh, što je porast od 26,25% u odnosu na prethodnu nedelju. Cene u Grčkoj su tokom većeg dela nedelje bile iznad 110 €/MWh, osim 27. jula kada su pale na 91 €/MWh. Bugarska i Rumunija su zabeležile cenu od po 121,31 €/MWh, što ih svrstava među najskuplja tržišta JIE. Većina tržišta u JIE dostigla je dnevni vrhunac u četvrtak, 25. jula, dok su najniže cene zabeležene u nedelju, 27. jula.

Početak naredne nedelje (od 29. jula do 1. avgusta) doneo je blago ublažavanje ekstremnih temperatura u većini zemalja JIE, što je dovelo do smanjenja potrošnje električne energije i umerenog pada veleprodajnih cena, kako pokazuju podaci od 30. jula. Kako se toplotni talas povlači, tržišni izvori očekuju dalji pad cena električne energije.

Potrošnja električne energije u regionu JIE porasla je u 30. nedelji u poređenju sa 29. nedeljom, podstaknuta visokim temperaturama i intenzivnijom upotrebom klima uređaja. Ukupna potrošnja porasla je za 5,66%, dostigavši 18.668,65 GWh. Grčka i Bugarska su zabeležile najveći rast potrošnje, za 12,15% i 10,36%, dok su Srbija i Turska slede sa 9,43% i 8,21%. Rumunija je zabeležila porast od 6,46%, dok su Mađarska i Italija imale skroman rast potrošnje od 1,50% i 0,73%.

Proizvodnja električne energije iz varijabilnih obnovljivih izvora u JIE porasla je za 2,5% u odnosu na prethodnu nedelju, dostigavši 3.726,64 GWh. Ovaj porast uglavnom je rezultat povećanja proizvodnje iz vetroelektrana, dok je i proizvodnja iz solarnih izvora blago porasla. Proizvodnja iz vetra porasla je za 4,1%, ukupno 1.575,36 GWh. Bugarska i Rumunija su zabeležile najveći rast vetroenergije, za 81,8% i 48,8%. Nasuprot tome, Hrvatska i Grčka su zabeležile pad u proizvodnji iz vetra. Proizvodnja solarne energije u regionu porasla je za 1,4%, dostigavši 2.151,29 GWh, pri čemu je Bugarska predvodila sa rastom od 26,2%.

Proizvodnja iz hidroelektrana u JIE takođe je porasla, za 5,62% u odnosu na 29. nedelju, dostižući ukupno 2.641,03 GWh. Sve zemlje regiona zabeležile su rast, osim Bugarske koja je zabeležila pad od 16,84%. Mađarska i Italija su imale najveći rast hidro proizvodnje — 19,98% i 18,40%.

Proizvodnja iz termalnih elektrana u JIE porasla je za 8,41% u odnosu na prethodnu nedelju, u skladu sa rastućom potražnjom. Ukupna proizvodnja iz termalnih izvora dostigla je 9.041,27 GWh. Proizvodnja iz uglja porasla je skromno za 2,32%, na 3.588,69 GWh, dok je proizvodnja iz gasa porasla za 12,41%, na 5.452,28 GWh. Na nivou pojedinačnih zemalja, Turska je zabeležila rast proizvodnje iz uglja od 0,10% i rast proizvodnje iz gasa od 25,76%. U Bugarskoj je proizvodnja iz uglja porasla za 13,47%, a iz gasa za 7,99%. Grčka je zabeležila rast proizvodnje iz uglja od 34,59%, uz porast proizvodnje iz gasa od 13,82%.

Uvoz i izvoz električne energije u JIE značajno su se promenili u 30. nedelji. Neto uvoz porastao je za 26,02% u odnosu na 29. nedelju, dostigavši 1.451,87 GWh. Izvoz je oštro pao za 70,6%, na 50,26 GWh, dok je uvoz porastao za 15,6%, ukupno 1.502,14 GWh. Hrvatska i Italija zabeležile su rast neto uvoza od 31,02% i 13,97%. Rumunija i Mađarska su zabeležile pad neto uvoza za 18,77% i 7,915%. Grčka, Bugarska i Srbija su iz uloge izvoznika prešle u ulogu uvoznika, sa neto uvozom od 2,59 GWh, 24,61 GWh i 38,05 GWh. Turska je ostala neto izvoznik, ali sa smanjenim obimom izvoza, za 22,95%.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Rumunija: INVL Renewable Energy Fund I obezbedio zajam od 29,3 miliona evra za solarni projekat snage 71 MW

INVL Renewable Energy Fund I, kojim upravlja INVL Asset Management i koji je fokusiran na projekte obnovljive energije, obezbedio je zajam od 29,3 miliona evra od Kommunalkredit Austria za finansiranje izgradnje solarne elektrane snage 71 MW u okrugu Dolj. Ovaj...

Bugarska: Termoelektrana Marica 3 smanjila gubitak na 2,7 miliona evra u prvoj polovini 2025. godine.

Bugarska termoelektrana Marica 3 prijavila je neto gubitak od 2,7 miliona evra u prvoj polovini 2025. godine, što predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na gubitak od 11,5 miliona evra u istom periodu 2024. Ukupni prihodi kompanije pali su na 6,65...

Bugarska: Termoelektrana Bobov Dol beleži pad profita uprkos rastu prihoda u prvoj polovini 2025. godine.

Bugarska termoelektrana Bobov Dol ostvarila je neto dobit od približno 150.000 evra u prvom polugodištu 2025. godine, što je pad u odnosu na 380.000 evra u istom periodu prošle godine. Ukupni prihodi su značajno porasli za 68,8%, dostigavši 108,3 miliona...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!