Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRegion: Jugostočna Evropa...

Region: Jugostočna Evropa beleži porast cena električne energije usled rasta troškova gasa

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

U 42. nedelji 2024. godine, cene električne energije na tržištu jugoistočne Evrope (JIE) su u celini porasle u poređenju sa prethodnom nedeljom, što je izazvano opadanjem proizvodnje vetroenergije i rastom cena gasa. Rumunija i Mađarska zabeležile su najveće procentualne poraste cena električne energije, od 11,27% i 9,01%, redom. Italija i Bugarska su usledile sa porastima od 8,61% i 8,47%. Nasuprot tome, cene električne energije u Turskoj su opale za 11,27%, dok je Grčka zabeležila blagi pad od 0,67%.

Prosečne spot cene električne energije u Centralnoj Evropi takođe su porasle, krećući se u rasponu od 53 do 80 €/MWh. Holandija je imala najvišu cenu od 80,03 €/MWh, što predstavlja porast od 9,08% u odnosu na 41. nedelju, dok je Češka Republika sledila sa cenom od 76,75 €/MWh. Francuska je zabeležila najnižu cenu u regionu od 52,82 €/MWh, što je 13,54% više nego prethodne nedelje.

Tokom ovog perioda, prosečne cene u Evropi kretale su se oko 75 €/MWh, pri čemu su cene na francuskom tržištu bile 52,82 €/MWh, dok je u Italiji iznosila 116,17 €/MWh, što je drugi put zaredom da je ovo tržište prešlo granicu od 100 €/MWh. Na Iberijskom poluostrvu, cene su bile 65,17 €/MWh u Portugalu i 62,41 €/MWh u Španiji.

U regionu JIE, sve zemlje osim Italije imale su cene ispod 100 €/MWh, koje su se kretale između 59 i 116 €/MWh. Turska je zabeležila najnižu cenu od 59,20 €/MWh, dok je Hrvatska bila druga najjeftinija sa 73,33 €/MWh. Italija je imala najvišu prosečnu cenu od 116,17 €/MWh, što predstavlja porast od 8,61% u odnosu na prethodnu nedelju. Grčka je bila sledeća sa prosečnom cenom od 78,79 €/MWh, što je pad od 0,67% u odnosu na 41. nedelju, dok je Rumunija bila treće najskuplje tržište u JIE sa cenom od 78,00 €/MWh.

Potražnja za električnom energijom u regionu JIE blago je porasla, povećavši se za 0,81% u poređenju sa 41. nedeljom, dostigavši 14.969,44 GWh. Dok je većina zemalja zabeležila povećanje potražnje, Grčka, Hrvatska i Turska su prijavile pad. Bugarska i Srbija su doživele najveće poraste potražnje od 7,02% i 4,28%, redom.

Proizvodnja obnovljivih izvora energije u JIE porasla je za 12,5%, dostigavši 2.656,44 GWh, pretežno zahvaljujući značajnom povećanju proizvodnje vetroenergije, koja je porasla za 29,4% na 1.707,51 GWh. Turska je zabeležila najveći porast proizvodnje vetra od 129,4%, dok je Grčka imala porast od 67,4%. Ipak, Italija, Hrvatska i Mađarska su se suočile sa opadanjem u proizvodnji vetroenergije.

Proizvodnja solarne energije opala je za 8,9% na 948,92 GWh, pri čemu su najznačajniji padovi zabeleženi u Italiji i Turskoj, koje su opale za 30,6% i 11,2%, redom. Ostale zemlje JIE su doživele povećanje u proizvodnji solarne energije, s Bugarskom koja je postigla najviši output.

Proizvodnja hidroenergije porasla je za 1,11% na 2.760,12 GWh, pretežno zahvaljujući obilnim padavinama u Italiji i Rumuniji, koje su zabeležile poraste od 8,63% i 18,47%, redom. Nasuprot tome, Hrvatska, Grčka i Mađarska su prijavile padove u proizvodnji hidroenergije.

Proizvodnja termalne energije u JIE opala je za 1,5% u poređenju sa prethodnom nedeljom, što je rezultiralo outputom od 6.746,22 GWh. Proizvodnja iz uglja povećana je za 1,35% na 3.406,82 GWh, dok je proizvodnja iz gasa opala za 4,25% na 3.339,40 GWh. Turska je zabeležila blagi porast u proizvodnji iz uglja, ali je doživela značajan pad u proizvodnji gasa. U Bugarskoj su porasle proizvodnje iz uglja i gasa, dok je Italija smanjila proizvodnju iz uglja, ali je povećala proizvodnju iz gasa.

Što se tiče prekogranične trgovine električnom energijom, neto uvozi u regionu JIE opali su za 10,58% na 1.097,39 GWh. Izvozi iz regiona smanjeni su za 22,0%, dostigavši 148,88 GWh, dok su uvozi opali za 12,1% na 1.246,27 GWh. Grčka i Italija su zabeležile značajne padove u neto uvozima. Srbija i Turska su ostale neto izvoznici, pri čemu je Turska povećala svoje izvoze za 4,79%, dok su izvezeni iz Srbije smanjeni za 5,75%. Bugarska je zadržala status neto izvoznika, ali sa smanjenim izvozima prema susednim zemljama.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Rumunija: Sud obustavio ekološku dozvolu za skoro završenu hidroelektranu Rastolița

Viši sud u Kluž-Napoći privremeno je obustavio ekološku dozvolu za Hidroelektrikin projekat hidroelektrane Rastolița, uprkos tome što je objekat završen više od 90% i planirano je da počne sa radom u novembru. Ova odluka nije konačna i deo je...

Rumunija: Senat otvara put za izgradnju pumpe hidroelektrane Tarnita-Lăpuștești

Rumunski Senat usvojio je novi zakon koji omogućava početak izgradnje dugo odlagane pumpe za hidroelektranu Tarnita-Lăpuștești bez potrebe za novom studijom izvodljivosti. Ova odluka se očekuje da preokrene višegodišnji birokratski zastoj i ubrza razvoj jednog od najznačajnijih energetskih infrastrukturnih...

Hrvatska u riziku od letnjih nestanaka struje zbog zastarele mreže i rasta obnovljivih izvora energije

Stručnjaci upozoravaju da Hrvatska može ponovo doživeti ozbiljan kvar na elektroenergetskom sistemu sličan onom iz leta 2024. godine. Taj kvar, koji je započeo u Crnoj Gori, a brzo se proširio na Hrvatsku, otkrio je ozbiljne slabosti u nacionalnoj energetskoj...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!