Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) Luka Petrović kaže da postoji politička volja i saglasnost iz Federacije BiH da zajedno sa Republikom Srpskom i Srbijom gradi sedam hidroelektrana u okviru projekata Srednja i Donja Drina.
„Drina, prije svega donji i srednji sliv je granična rijeka. Iznjedrila se ideja da Republika Srpska i Federacija BiH učestvuju sa istim procentima, a da Republika Srbija, odnosno Elektroprivreda Srbije ima drugu polovicu. Postoji politička volja i saglasnost da se to radi“, rekao je Petrović.
Prema njegovim riječima, dogovor je da sjednu tri strane, odnosno RS i FBiH s jedne i Srbija s druge strane i da traže rješenje gdje registrovati kompaniju koja bi zajedno gradila tih sedam elektrana.
„Naše je da vidimo da li prvo raditi samo Srednju Drinu na kojoj imamo tri elektrane, pa kasnije Donju Drinu na kojoj imamo četiri elektrane. Treba rješavati projektnu dokumentaciju, imovinske odnose, ekološke dozvole, građevinske dozvole, priključke na mrežu, saradnju sa lokalnim zajednicama… To je ozbiljan posao gdje ćemo sigurno ostati nekoliko godina na njihovom razvoju“, precizirao je Petrović.
Znajući kako sve to teče, istakao je on, trebaće nam od pet do sedam godina za razvoj projekta, a nakon toga se može izgraditi za par godina.
„Ovo je potencijal koji je neiskorišten decenijama i sigurno će biti benefit za sve lokalne zajednice, za zapošljavanje, benefit za sve tri Elektroprivrede i vjerujem da će to biti budućnost. Mi ćemo čim prije inicirati zajedničke sastanke i praviti protokole o realizaciji ovog projekta koji će trajati nekoliko godina“, poručio je Petrović.
Na pitanje da li saglasnost iz Federacije BiH za ovaj projekat može da otkoči i izgradnju HE Buk Bijela, Petrović kaže da Buk Bijela nije vezana za ovaj projekat zato što se nalazi na teritoriji Republike Srpske, dok se ovaj projekat nalazi na granici BiH i Srbije.
„Bolje je da pričamo o budućnosti i o novim instalisanim megavatima, nego o problematici. Mislim da će nas ovo sve na neki način zbližiti i da će ovaj integracioni projekat podržati i evropske finansijske institucije kao što su EIB i EBRD, jer ćemo napraviti regionalnu saradnju“, ocijenio je direktor ERS.
Govoreći o najavi Hrvatske elektroprivrede i mogućnosti arbitražnog spora u vezi sa sredstvima koja je bivša Socijalistička republika Hrvatska uložila u izgradnju RiTE Gacko, Petrović je rekao da je arbitraža posljednji stepen regulisanja pravnih problema.
„Prije toga imamo mirni način rješavanja, odnosno medijaciju, druga faza su lokalni sudovi i treća faza je arbitraža. Vjerujem da ćemo na miran način tu prošlost staviti na sto, ali vjerujem da ćemo u isto vrijeme i budućnost staviti na sto. Mi sa Hrvatskom imamo dvije kontaktne tačke, to su HE Dubrovnik koja je napravljena u hidrosistemu Trebišnjica i RiTE Gacko koja je napravljena i sredstvima današnje Hrvatske elektroprivrede. Ako i jedni i drugi imamo međusobna potraživanja, Vlade kao većinski vlasnici svih objekata treba da imenuju radne timove koji će da analiziraju probleme“, rekao je Petrović.
On je dodao da je HE Dubrovnik napravljena 1965. godine, a RiTE Gacko 1984. godine, ističući da je sve manje ljudi koji su upoznati sa legislativom bivše SFRJ.
„To se ne može iskopirati na današnji politički sistem i na današnje zakone i prilike u našim državama. Međutim, siguran sam da ćemo mirnim putem riješiti sve teme iz prošlosti i definisati budućnost. Imamo mi zajedničkih projekata koje možemo da radimo i da kreiramo novi ambijent“, poručio je Petrović nakon prvog panela na ovogodišnjem Samitu energetike u Trebinju.
Moderator prvog panela Nikola Rajaković ocijenio je da je panel pod nazivom „Povezivanje/umrežavanje elektroprivrednih preduzeća u regionu kao odgovor na energetske i klimatske politike EU“ odgovorio na ključno pitanje treba li nam umrežavanje.
„Treba nam umrežavanje, jer je time region kao cjelina jači po svim aspektima. Treba ono što smo regionalno započeli što prije privesti kraju, ali isto tako započinjati nove projekte. Svi smo konstatovali da i sigurnost isporuke električne energije, održivost energetskog sektora, pa i kompetetivnost i ta takmičarska priroda sa ciljem da kupci imaju što jeftiniju električnu energiju može da se prevede u funkciju umrežavanja“, ocijenio je Rajaković, prenosi capital.ba.
