Zbog vrućina i turista potrošnja struje približila se rekordu. U samo dva dana HEP potrošio 10 milijuna kn na uvoz el. energije. Uvoz struje i odljev novca iz zemlje neće se moći zaustaviti bez gradnje termoelektrana i hidroelektrana.
Za sve one koji sumnjaju u nužnost što hitnije gradnje što većeg broja elektrana u Hrvatskoj, protekla dva dana mogla su biti poprilično poučna. Zbog velikih vrućina i vrhunca turističke sezone, potrošnja električne energije u Hrvatskoj posljednjih dana približila se najvišim razinama u povijesti.
Prema podacima HEP-a, u ponedjeljak i utorak ukupno je potrošeno 106.397 megavatsati (MWh) električne energije. Kako je otprilike 65 posto potrošene energije proizvedeno u domaćim elektranama, ostatak se morao namiriti iz uvoza. Uz pretpostavku da je HEP svaki uvezeni MWh u prosjeku koštao oko 35 eura, ispada da je na uvoz struje samo u ova dva dana potrošeno oko 10 milijuna kuna.
Iako nije precizan, ovaj proračun može poslužiti kao vjeran pokazatelj goleme štete koju Hrvatska trpi zbog nedovoljne količine vlastitih kapaciteta za proizvodnju električne energije.
Skupo ‘spot’ tržište
Naime, poznato je da HEP otprilike polovicu svojih godišnjih potreba za električnom energijom podmiruje iz uvoza. Veći dio te energije pribavlja se putem dugoročnih ugovora, no često se mora pribjeći i nabavi na trenutnom, tzv. spot tržištu. Te cijene često su znatno više od cijene energije koja se kupuje u dugoročnim aranžmanima.
Primjerice, posljednjih dana cijena MWh na spot tržištu njemačke burze EEX premašila je 50 eura, dok u dugoročnim ugovorima HEP, prema neslužbenim informacijama, obično istu količinu plaća između 25 i 30 eura. Kako su u HEP-u na Večernjakov upit odgovorili da su proteklih dana tek manji dio energije kupili na ‘spotu’, logična je pretpostavka kako ukupna prosječna cijena uvozne energije u tom periodu nije bila veća od 35 eura po MWh. Ipak, u pojedinim dijelovima godine ona bude i znatno viša.
Dakako, svaki uvezeni MWh električne energije znači izravno povećanje državnog vanjskotrgovinskog deficita i niz drugih štetnih makroekonomskih pokazatelja. Problem je što se taj golemi udjel uvoza u relativno kratkom roku može smanjiti jedino gradnjom velikih elektrana.
Potrebni i vjetroagregati
Primjerice, kumulativna potrošnja u ponedjeljak i utorak bila je tek nešto manja od trećine ukupne godišnje proizvodnje svih hrvatskih vjetroelektrana. Pojednostavnjeno rečeno, svi vjetroagregati u državi u cijeloj godini proizvedu energije koliko Hrvati potroše u jednom vrućem tjednu turističke sezone.
Jasno, to ne znači da njihov razvoj ne treba poticati, no evidentno upozorava na to da se uvoz struje i odljev novca izvan granica Hrvatske u kratkom roku neće moći zaustaviti bez gradnje konvencionalnih termoelektrana i hidroelektrana velikih kapaciteta.
Poreklo energije
iz domaćih elektrana – 69.158 MWh (65%)
iz uvoza – 37.779 MWh (35%)
Cijena uvoza
9,916.987,50 kuna uz prosječnu uvoznu cijenu od 35 eura/MWh
Potrošnja
ponedjeljak, 6. 8. 2012. – 53.464 MWh
utorak, 7. 8. 2012. – 52.933 MWh
ukupno – 106.397 MWh
godišnja proizvodnja vjetroelektrana od 383.000 MWh dostatna tek za oko sedam dana
Ljetni rekord
16. 7. 2010. – 57.412 MWh
Izvor; Vecernji
