Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Region: EVN ulaže u Hrvatsku više od 100 milijuna eura

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

EVN će Dalmaciju opskrbljivati plinom. Razgovor s glavnom direktoricom koncerna Evelyn Panis.

• Prije godinu dana EVN je počeo graditi plinsku mrežu u Dalmaciji. Kako taj projekt napreduje?

– Do sada smo postavili 25 km plinske mreže, kako bi se na nju mogle priključiti industrijska postrojenja i privatna kućanstva. U zadarskoj, splitskoj i šibenskoj regiji mogli bismo osigurati plin za do 130.000 potrošača. Do kraja rujna potrošačima ćemo osigurati 600.000 kubičnih metara plina.

• Dalmacija do sada nije imala plinsku mrežu?

– Ne, nije. Za razliku od Austrije u Dalmaciji smo se našli u žestokoj konkurenciji. Stoga se oslanjamo na aktivni marketing i pokušavamo uvjeriti potrošače da prijeđu s električne energije na prirodni plin.

• Kolika je prodajna cijena plina?

– Za privatna domaćinstva 2,79 kuna, a za industriju 4,44 kune, što je u Europi gotovo jedinstven slučaj. Tako velika razlika u cijeni postoji samo u Švedskoj i Danskoj. O cijeni plina razgovaramo s ministarstvom gospodarstva.

• Koliko je do sada EVN uložio u plinsku mrežu u Dalmaciji?

– Do sada smo uložili deset milijuna eura, ali planiramo uložiti ukupno 105 milijuna eura za sve tri županije. No, ni to ne će biti kraj naših ulaganja. Jer kada nastanu nova naselja ili industrijske zone, mi ćemo i dalje nastaviti s ulaganjima. Naša koncesija vrijedi 30 godina.

• U priobalnom području Hrvatske često se govori o potencijalima energije vjetra? Što bi mislite o tome? Planira li se EVN angažirati i na tom području?

– Načelno da. Mi u Austriji već imamo deset vjetroparkova, u Bugarskoj jedan veliki, a sada razmišljamo i o hrvatskom tržištu. Veliki potencijali za iskorištavanje energije vjetra postoje upravo u Zadru i na otoku Pagu. Nama je važna pravna sigurnost. No za sada smo odlučili da ćemo se prvo usredotočiti na plinsko tržište.

• Kako ocjenjujete hrvatsko tržište energenata?

– O plinskom tržištu mogu reći sljedeće: u zemlji postoji 40 poduzeća za distribuciju plina. Ali mislim da će se tržište u budućnosti konsolidirati.

• Hrvatska ne će sudjelovati u Južnom toku. Hoće li zbog te činjenice biti suočena s problemima u plinskoj opskrbi?

– U Hrvatskoj je trenutačno opskrba plinom sigurna. Oko 67 posto potreba za plinom Hrvatska pokriva sama. Mi bismo mogli ubuduće prodavati Hrvatskoj više plina. U tom slučaju trebali bismo odlučiti je li pametno da plin uvozimo mi ili drugo poduzeće. Jer za to je potrebna posebna licenca.

• Kada Hrvatska postane članicom Europske unije u 2013. možda će biti lakše dobiti dozvole. Koliko je teško ulagati u energetiku u Hrvatskoj?

– Mi smo s pripremama započeli 2008. i javili smo se na natječaj koji je kasnije poništen. Kada je raspisan drugi natječaj, već smo imali iskustva, jer mi također upravljamo postrojenjem za pročišćavanje otpadnih voda u blizini Zagreba. Izdavanje dozvola trajalo je mnogo dulje no što smo očekivali.

• Koji su novi projekti ENV-a na Balkanu?

– Naš najveći projekt trenutačno je u Albaniji, gdje zajedno s jednom norveškom tvrtkom gradimo kaskadu s trima hidroelektranama. U taj projekt uložili smo milijardu eura. U Makedoniji i Bugarskoj od 2004. i 2005. distribuiramo električnu i toplinsku energiju. Ali naš je cilj u svakoj zemlji, ako to bude moguće, voditi cijeli lanac vrijednosti – od proizvodnje energije do distribucije, opskrbe i prodaje. A nakon toga jasno je da bismo težili i proširenju lanca vrijednosti. Širenje na nova tržišta zasada nije u planu.

Izvor Hrvatski-fokus

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!