Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRegion: Cene električne...

Region: Cene električne energije rastu usled opadanja proizvodnje iz obnovljivih izvora i promena u potrošnji u 44. nedelji

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

U 44. nedelji 2024. godine, nekoliko faktora doprinelo je porastu cena električne energije na tržištima Evrope, posebno u regionu Jugoistočne Evrope (JIE). Glavni faktori koji su uticali na ove promene uključuju povećanje cena emisije CO2, smanjenje proizvodnje solarne energije, nižu proizvodnju vetra i promene u obrascima potrošnje, koji su imali različite efekte na cene električne energije i proizvodnju energije u ovom regionu.

Trendovi cena električne energije:

  • Porast cena u JIE regionu: Najveći porasti cena zabeleženi su u Bugarskoj i Rumuniji, gde je cena porasla za 16,33%, dok su sledeće bile Hrvatska (+8,56%) i Mađarska (+8,12%). Italija je jedina zemlja koja je zabeležila pad cena (-3,03%), što je verovatno posledica niže potrošnje usled praznika Povodom Dana svih svetih.
  • Regionalne varijacije cena: Cene su se kretale od €82,84/MWh u Portugalu do €126,13/MWh u Bugarskoj i Rumuniji. Iberski poluostrv imao je značajno niže cene, sa Portugalom i Španijom gde su cene bile oko €82,8/MWh. S druge strane, zemlje Jugoistočne Evrope zabeležile su višu cenu, dok je Turska bila izuzetak sa cenom nižom od €100/MWh, tačnije €62,47/MWh.
  • Centralna Evropa: Cene su porasle i u zemljama kao što su Slovačka (€116,84/MWh) i Slovenija (€113,46/MWh), dok je Francuska ostala najjeftinija zemlja u Centralnoj Evropi sa cenom od €85,27/MWh, iako je zabeležila porast od 20,66% u odnosu na prethodnu nedelju.

Potrošnja električne energije:

  • Opšti pad potrošnje u JIE regionu: Ukupna potrošnja električne energije u Jugoistočnoj Evropi opala je za 5,24% u poređenju sa 43. nedeljom, uglavnom zbog nižih temperatura i praznika (npr. Dan svih svetih u Italiji i “Ochi Day” u Grčkoj). Najveći pad potrošnje zabeležen je u Italiji (-9,93%) i Grčkoj (-4,03%).
  • Uticaj praznika: Ovi praznici su verovatno doveli do smanjenja industrijske i stambene potrošnje, posebno u Italiji i Grčkoj.

Proizvodnja energije:

  • Varijabilni obnovljivi izvori: Proizvodnja vetra je bila znatno niža, naročito u zemljama kao što su Srbija (-84,3%) i Mađarska (-26,3%) zbog niskih brzina vetra. Ipak, Rumunija i Bugarska su zabeležile značajan porast proizvodnje energije iz vetra, pri čemu je Rumunija zabeležila porast od 136,8%. Proizvodnja solarne energije u SEE regionu porasla je za 2,8%, uglavnom zahvaljujući povećanju proizvodnje u Italiji za 43,5%.
  • Hidropotencijali: Proizvodnja hidroelektrana u SEE regionu smanjena je za 8,16% u odnosu na 43. nedelju, uglavnom zbog sušnih uslova u Italiji, Grčkoj i Bugarskoj. Međutim, zemlje kao što su Hrvatska (+10,45%) i Turska (+1,45%) zabeležile su porast proizvodnje iz hidroelektrana.
  • Termalna energija: Proizvodnja termalne energije, posebno iz gasnih elektrana, opala je za 4,23%. Ovaj pad u proizvodnji bio je prisutan širom regiona, sa zemljama poput Italije koje su zabeležile značajan pad proizvodnje iz gasnih elektrana (-14,93%). S druge strane, proizvodnja iz ugljenih elektrana blago je porasla u Turskoj i Bugarskoj.

Međugranična trgovina:

  • Uvoz i izvoz električne energije: Neto uvoz električne energije u SEE regionu opao je za 8,88%, a najveći pad zabeležen je u Rumuniji (-34,02%), Mađarskoj (-31,69%) i Bugarskoj (-14,79%). Istovremeno, Turska je povećala izvoz električne energije za 13,89%, dok je izvoz Srbije opao za 50,80%. Grčka je takođe zabeležila nagli pad neto izvoza (-47,94%).

Rezime ključnih trendova:

  1. Porast cena: Kombinacija viših cena CO2 emisija, niže proizvodnje iz obnovljivih izvora (posebno vetra) i viših cena gasa dovela je do rasta cena električne energije širom regiona SEE.
  2. Pad potrošnje: Niže temperature i praznici doveli su do smanjenja ukupne potrošnje električne energije, naročito u Italiji i Grčkoj.
  3. Proizvodnja iz obnovljivih izvora: Proizvodnja iz solarnih i vetroturbina bila je mešovita, sa padom u proizvodnji vetra, ali sa rastom u Rumuniji i Bugarskoj. Proizvodnja solarne energije porasla je u Italiji, dok je u drugim zemljama opala.
  4. Termalna proizvodnja: Pad proizvodnje iz gasnih elektrana doprineo je opštem smanjenju termalne proizvodnje, dok je proizvodnja iz ugljenih elektrana porasla u nekim zemljama.

Zaključak:

U 44. nedelji 2024. godine, cene električne energije su porasle zbog različitih faktora, uključujući smanjenje proizvodnje iz obnovljivih izvora, posebno vetra, povećanje cena goriva i smanjenje ukupne potrošnje. Ovi faktori su imali različite efekte u različitim zemljama, pri čemu su Bugarska, Rumunija i Mađarska zabeležile najveće skokove cena.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Rumunija: Sud obustavio ekološku dozvolu za skoro završenu hidroelektranu Rastolița

Viši sud u Kluž-Napoći privremeno je obustavio ekološku dozvolu za Hidroelektrikin projekat hidroelektrane Rastolița, uprkos tome što je objekat završen više od 90% i planirano je da počne sa radom u novembru. Ova odluka nije konačna i deo je...

Rumunija: Senat otvara put za izgradnju pumpe hidroelektrane Tarnita-Lăpuștești

Rumunski Senat usvojio je novi zakon koji omogućava početak izgradnje dugo odlagane pumpe za hidroelektranu Tarnita-Lăpuștești bez potrebe za novom studijom izvodljivosti. Ova odluka se očekuje da preokrene višegodišnji birokratski zastoj i ubrza razvoj jednog od najznačajnijih energetskih infrastrukturnih...

Hrvatska u riziku od letnjih nestanaka struje zbog zastarele mreže i rasta obnovljivih izvora energije

Stručnjaci upozoravaju da Hrvatska može ponovo doživeti ozbiljan kvar na elektroenergetskom sistemu sličan onom iz leta 2024. godine. Taj kvar, koji je započeo u Crnoj Gori, a brzo se proširio na Hrvatsku, otkrio je ozbiljne slabosti u nacionalnoj energetskoj...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!