NaslovnaRegion energetikaRegion: Cene električne...

Region: Cene električne energije rastu usled opadanja proizvodnje iz obnovljivih izvora i promena u potrošnji u 44. nedelji

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

U 44. nedelji 2024. godine, nekoliko faktora doprinelo je porastu cena električne energije na tržištima Evrope, posebno u regionu Jugoistočne Evrope (JIE). Glavni faktori koji su uticali na ove promene uključuju povećanje cena emisije CO2, smanjenje proizvodnje solarne energije, nižu proizvodnju vetra i promene u obrascima potrošnje, koji su imali različite efekte na cene električne energije i proizvodnju energije u ovom regionu.

Trendovi cena električne energije:

  • Porast cena u JIE regionu: Najveći porasti cena zabeleženi su u Bugarskoj i Rumuniji, gde je cena porasla za 16,33%, dok su sledeće bile Hrvatska (+8,56%) i Mađarska (+8,12%). Italija je jedina zemlja koja je zabeležila pad cena (-3,03%), što je verovatno posledica niže potrošnje usled praznika Povodom Dana svih svetih.
  • Regionalne varijacije cena: Cene su se kretale od €82,84/MWh u Portugalu do €126,13/MWh u Bugarskoj i Rumuniji. Iberski poluostrv imao je značajno niže cene, sa Portugalom i Španijom gde su cene bile oko €82,8/MWh. S druge strane, zemlje Jugoistočne Evrope zabeležile su višu cenu, dok je Turska bila izuzetak sa cenom nižom od €100/MWh, tačnije €62,47/MWh.
  • Centralna Evropa: Cene su porasle i u zemljama kao što su Slovačka (€116,84/MWh) i Slovenija (€113,46/MWh), dok je Francuska ostala najjeftinija zemlja u Centralnoj Evropi sa cenom od €85,27/MWh, iako je zabeležila porast od 20,66% u odnosu na prethodnu nedelju.

Potrošnja električne energije:

  • Opšti pad potrošnje u JIE regionu: Ukupna potrošnja električne energije u Jugoistočnoj Evropi opala je za 5,24% u poređenju sa 43. nedeljom, uglavnom zbog nižih temperatura i praznika (npr. Dan svih svetih u Italiji i “Ochi Day” u Grčkoj). Najveći pad potrošnje zabeležen je u Italiji (-9,93%) i Grčkoj (-4,03%).
  • Uticaj praznika: Ovi praznici su verovatno doveli do smanjenja industrijske i stambene potrošnje, posebno u Italiji i Grčkoj.

Proizvodnja energije:

  • Varijabilni obnovljivi izvori: Proizvodnja vetra je bila znatno niža, naročito u zemljama kao što su Srbija (-84,3%) i Mađarska (-26,3%) zbog niskih brzina vetra. Ipak, Rumunija i Bugarska su zabeležile značajan porast proizvodnje energije iz vetra, pri čemu je Rumunija zabeležila porast od 136,8%. Proizvodnja solarne energije u SEE regionu porasla je za 2,8%, uglavnom zahvaljujući povećanju proizvodnje u Italiji za 43,5%.
  • Hidropotencijali: Proizvodnja hidroelektrana u SEE regionu smanjena je za 8,16% u odnosu na 43. nedelju, uglavnom zbog sušnih uslova u Italiji, Grčkoj i Bugarskoj. Međutim, zemlje kao što su Hrvatska (+10,45%) i Turska (+1,45%) zabeležile su porast proizvodnje iz hidroelektrana.
  • Termalna energija: Proizvodnja termalne energije, posebno iz gasnih elektrana, opala je za 4,23%. Ovaj pad u proizvodnji bio je prisutan širom regiona, sa zemljama poput Italije koje su zabeležile značajan pad proizvodnje iz gasnih elektrana (-14,93%). S druge strane, proizvodnja iz ugljenih elektrana blago je porasla u Turskoj i Bugarskoj.

Međugranična trgovina:

  • Uvoz i izvoz električne energije: Neto uvoz električne energije u SEE regionu opao je za 8,88%, a najveći pad zabeležen je u Rumuniji (-34,02%), Mađarskoj (-31,69%) i Bugarskoj (-14,79%). Istovremeno, Turska je povećala izvoz električne energije za 13,89%, dok je izvoz Srbije opao za 50,80%. Grčka je takođe zabeležila nagli pad neto izvoza (-47,94%).

Rezime ključnih trendova:

  1. Porast cena: Kombinacija viših cena CO2 emisija, niže proizvodnje iz obnovljivih izvora (posebno vetra) i viših cena gasa dovela je do rasta cena električne energije širom regiona SEE.
  2. Pad potrošnje: Niže temperature i praznici doveli su do smanjenja ukupne potrošnje električne energije, naročito u Italiji i Grčkoj.
  3. Proizvodnja iz obnovljivih izvora: Proizvodnja iz solarnih i vetroturbina bila je mešovita, sa padom u proizvodnji vetra, ali sa rastom u Rumuniji i Bugarskoj. Proizvodnja solarne energije porasla je u Italiji, dok je u drugim zemljama opala.
  4. Termalna proizvodnja: Pad proizvodnje iz gasnih elektrana doprineo je opštem smanjenju termalne proizvodnje, dok je proizvodnja iz ugljenih elektrana porasla u nekim zemljama.

Zaključak:

U 44. nedelji 2024. godine, cene električne energije su porasle zbog različitih faktora, uključujući smanjenje proizvodnje iz obnovljivih izvora, posebno vetra, povećanje cena goriva i smanjenje ukupne potrošnje. Ovi faktori su imali različite efekte u različitim zemljama, pri čemu su Bugarska, Rumunija i Mađarska zabeležile najveće skokove cena.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Republika Srpska planira poskupljenje struje zbog problema u Ugljeviku

Privredni subjekti u Republici Srpskoj mogli bi da se suoče sa višim cenama električne energije od januara 2027. godine, dok se poskupljenje za domaćinstva očekuje od marta iste godine. Nadležni planiraju korekciju cena kako bi poboljšali finansijsku stabilnost elektroenergetskog...

Struja u Mađarskoj 326,57 €/MWh, razlika prema Nemačkoj raste

Cena električne energije na mađarskom tržištu HUPX dostigla je 326,57 €/MWh za isporuku u utorak, što je gotovo 12% više nego prethodnog dana. Rast na tržištima jugoistočne Evrope usledio je uz prognozirani pad proizvodnje iz vetra i veću potrošnju,...

Cene električne energije u jugoistočnoj Evropi rastu, Srbija najskuplja

Cene električne energije na tržištima za dan unapred u jugoistočnoj Evropi porasle su u petak, pri čemu je Srbija postala najskuplje tržište u regionu. Slabija proizvodnja iz vetroelektrana, povećane potrebe za prekograničnim uvozom i ograničenja u raspoloživosti proizvodnih kapaciteta...
Supported byClarion Owners Engineers