Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz Energetike'Pustinjska struja' za...

‘Pustinjska struja’ za Evropu stabilizovala bi turbulentnu Afriku

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Sunce na severu Afrike trebalo bi da proizvodi struju za potrebe Evrope, ideja je nemačkog projekta „Dezertek“ (Desertec) čiji inicijatori tvrde da je realizacija izmedju ostalog šansa da se region koji se nalazi u turbulentnim političkim vremenima stabilizuje.

„Inicijativa Dezertek“ je ambiciozan projekat koji može da bude značajan program pomoći za lokalno stanovništvo i ujedno izvor čiste energije za potrebe Evrope. Ipak, politička previranja u regionu povod su za brojna pitanja o ostvarljivosti tog projekta, preneo je Dojče vele.

Da li je „pustinjska struja“ postala prošlost i pre nego što su potekli prvi kilovati ka severu? Da bi se realizovao taj projekat potrebno je u narednih četrdeset godina investirati 400 milijardi evra. Zašto bi se tolike sume ulagale u politički nestabilan region?

Paul van Zon, predsedavajući „Inicijative Dezertek“, u političkim promenama ne vidi samo opasnost, nego i šansu.

„Upravo sada“, tvrdi on, „potrebne su investicije koje će kroz kooperaciju Evrope i Afrike stabilizovati prilike. Od toga će korist imati i privreda.“ Cilj inicijative je da se na severu Afrike i na Bliskom istoku izgrade velike solarne i vetro-elektrane. Do 2050. bi se na taj način mogle pokriti potrebe lokalnog stanovništva i 15 odsto potreba Evrope za strujom. „Dezertek“ se nada i političkoj podršci prvenstveno Nemačke.

U inicijativu su uključeni veliki nemački koncerni kao što su „Simens“ „E.ON“, „RWE“, Dojče bank“ i „Šot“. Vlada u Berlinu od samog početka pokazala je interes za taj projekat. U medjuvremenu povučen je i prvi konkretan potez. Kraljevina Maroko ima i sopstvene projekte i već je raspisala tender za izgradnju solarne elektrane u gradu Ouzazardu.

Jedan od velikih izazova jeste prenos struje od Afrike do Evrope. Trenutno postoji samo jedan kabl koji povezuje Maroko i Španiju. Planirano je, medjutim, postavljanje još jednog, izmedju Tunisa i Italije. U „Dezerteku“ navode da to ne bi trebalo da bude tehnički problem. Ukazuju na to da se u Kini već koristi tehnologija pomoću koje je moguće struju transportovati i do 5000 kilometara.

„Inicijativa Dezertek“ računa da će potrebna sredstva prikupiti iz raznih programa vlada, ali i iz privatnih izvora. Konkretan plan još ne postoji tako da nije jasno u kojem procentu se računa na ulaganja privatnih investitora. Projektanti računaju i na evropske fondove za podršku izgradnje izvora obnovljive energije.

Ipak, moglo bi da se dogodi da prave račun bez krčmara. Nemački ministar Briderle odbija mogućnost da se struja koja stiže iz Afrike subvencioniše na isti način kao struja koja je proizvedena u Nemačkoj.

Izvor Srbijanet.rs

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Energetska dilema Srbije: EPS suočen sa polako gorućom krizom uz pozive na odgovornost

Decenijama je Elektroprivreda Srbije (EPS) delovala kao neuništiva. Njene lignite rudnike, stare termoelektrane i hidroelektrane činile su osnovu sistema otporne na regionalne šokove i tržišne fluktuacije. Srbija je bila jedna od retkih evropskih zemalja sa električnom samodovoljnošću, ponekad čak...

Energetska budućnost Srbije na kocki u borbi za gas posle Rusije

Više od dve decenije, politička i ekonomska stabilnost Srbije zasnivala se na nepisanom dogovoru: ruski gas bi dolazio pouzdano, predvidivo i po povlašćenim uslovima dogovorenim između Beograda i Moskve. Odnos je bio geopolitička arhitektura prikrivena kao trgovina robom. Sankcije...

Sankcije prema NIS-u pokreću najteži finansijski stres test Srbije u jednoj generaciji

Kada su Sjedinjene Države proširile sankcije protiv ruskih energetskih interesa, mnogi zvaničnici u Beogradu nisu odmah shvatili težinu situacije. Na površini, NIS, u većinskom vlasništvu Gazprom Nefta, nastavio je da radi rafineriju u Pančevu, snabdeva pumpne stanice i učestvuje...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!