Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeProjekat revitalizacije 15...

Projekat revitalizacije 15 postojećih i gradnje sedam novih malih HE

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Tenderi na leto

Završeni generalni projekti, u toku razvoj dokumentacije višeg nivoa. – Obezbeđen zajam od EBRD vredan 45 miliona evra.

Projekat revitalizacije 15 postojećih i gradnje sedam novih malih hidroelektrana, koji će se delom finansirati iz kredita vrednog 45 miliona evra dobijenog od Evropske banke za obnovu i razvoj, teče planiranom dinamikom – ističu u Direkciji EPS – a za strategiju i investicije u proizvodnji.  „Elektroprivreda Srbije“ je izabrala najperspektivnije projekte, a izrada tehničke dokumentacije za ove objekte je u toku. U Direkciji EPS – za strategiju i investicije u proizvodnji kažu da su završeni generalni projekti, a sad je na redu razvoj dokumentacije višeg nivoa.

– Za prvu grupu projekata, koja podrazumeva modernizaciju postojećih malih HE, zaduženi su  „Energoprojekt – Hidroinženjerig“, a za drugu grupu Institut  „Jaroslav Černi“ – objasnili su nam u Direkciji EPS – a za strategiju i investicije u proizvodnji. – Sredstva za realizaciju projekata delimično su obezbeđena iz sopstvenih izvora JP EPS, a delimično iz sredstava EBRD. Raspisivanje tendera za nabavku opreme i izvođačke radove su planirani polovinom leta, a početak radova na jesen ove godine. Time bi otpočela realizacija kredita Evropske banke za obnovu i razvoj.

U Direkciji EPS – a za strategiju i investicije u proizvodnji ističu da je u protekloj godini posvećena značajna pažnja obnovljivim izvorima energije, jer su uvaženi principi održivog razvoja i unapređenja aktivnosti na poslovnom razvoju JP EPS. A, treba ukazati i da se sve radi u skladu sa Strategijom energetike Republike Srbije do 2015 godine, Programu ostvarenja strategije energetike Republike Srbije do 2012. I Planu rada i razvoja JP EPS – a od 2008. Do 2015. Godine. Svi dokumenti potvrđuju da određeni hidropotencijal leži u više višenamenskih akumulacija u Srbiji, kojima se može dodati energetska funkcija, kao i u već izgrađenim malim hidroelektranama, koje se mogu revitalizovati i modernizovati. Svi ti zakonski akti označili su JP EPS kao jedinog mogućeg nosioca izgradnje, samostalno ili sa strateškim partnerom, objekata na postojećim vodoprivrednim objektima.

– Ova odluka je veoma važna kako za Srbiju, jer će postojeći hidropotencijal, zahvaljujući višedecenijskom iskustvu JP EPS, biti iskorišćen na najbolji mogući način – naglašavaju u Direkciji EPS – a za strategiju i investicije u proizvodnji. – Za JP EPS je ovaj projekat značajan jer se ostvaruje misija sigurnog snabdevanja svih kupaca električnom energijom, po tržišno najpovoljnijim uslovima, uz stalno podizanje kvaliteta usluga, unapređenje brige o životnoj sredini i uvećanje dobrobiti zajednice. I EBRD je sredstva za ovaj zajam opredelio EPS – u, jer su ulaganja u  „zelenu“ energiju jedan od prioriteta ove evropske finansijske institutcije. Sve ovo predstavalja preduslove za nesmetani razvoj projekata, razvoj obnovljivih izvora energije i podršku strategiji održivog razvoja, za koju se Srbija aktivno zalaže.

Planom je predviđeno da bi trebalo da budu izgrađene nove male HE “Bovan”, “Ćelije”, “Braje”, “Zlatibor”, “Parmenac”, “Selova” i “Vrutci“, dok će se revitalizovati male HE “Radaljska reka”, “Vrelo”, “Raška”, “Seljašnica”, “Turica”, “Kratovska reka”, “Pod gradom”, “Moravica”, “Sveta petka”, “Sićevo”, “Temac”, “Sokolovica”, “Gamzigrad”, “Vučje” i “Jelašnica”. Trenutna instalisana snaga 15 mini HE, koje će biti revitalizovane, je 17, 7 megavata i proizvode godišnje 55 miliona kilovat – sati električne energije. Kako ističu u EPS – u, nakon revitalizacije njihova snaga će biti povećana za 5, 5 megavata na 23, 3 megavata, a prozvodnja za 22 miliona kilovat – sata na 77 miliona kWh godišnje. Planirano je i da sedam novih malih HE ima ukupnu snagu od 13 megavata.

Planirani projekat će omogućiti EPS – u da modernizuje i produži radni vek postojećih malih hidroelektrana, kao i da poveća ukupnu proizvodnju iz obnovljivih izvora. Procenjuje se da će realizacija tog projekta doprineti da se emisija ugljen dioksida smanji za 60. 000 tona godišnje.

Priprema dokumentacije

Pored malih HE, čija će izgradnja biti finansirana iz kredita EBRD, u Direkciji za strategiju i investicije u proizvodnji EPS – a u toku je izrada dokumentacije za još male HE  „Rovni“,  „Mala Vrla 1“,  „Jezero“,  „TENT B“,  „TENT A“. Planirana je i gradnja malih HE u sistemu niškog vodovoda JKP  „Naissus“.

Izvor Kwh

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!