Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikePregled tržišta električne...

Pregled tržišta električne energije u Jugoistočnoj Evropi – Trendovi i performanse

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

U 9. nedelji 2025. godine, cene električne energije u jugoistočnoj Evropi (JIE) uglavnom su se kretale u opadanju. Pad proizvodnje iz solarnih i vetroturbinskih izvora doprineo je povećanju cena na određenim tržištima, dok je potrošnja električne energije pokazivala različite trendove u regionu. Međutim, opadanje cena gasa i emisijskih dozvola za CO2 pomoglo je da se ublaže skokovi cena na tržištima električne energije u JIE. Sva tržišta JIE su zabeležila pad cena, osim Grčke i Turske, gde su cene porasle umerenim tempom.

Nedelja je počela rastom cena, ali su one počele opadati od sredine nedelje. Konkretno, Italija i Srbija su zabeležile najveće procentualne padove cena električne energije, sa smanjenjem od 10,57% i 5,19%, redom. Mađarska i Hrvatska su takođe zabeležile padove, sa smanjenjem od 3,18% i 1,65%. Bugarska i Rumunija su zabeležile male padove od 0,89% i 0,97%, redom. Grčka i Turska su jedine zemlje koje su zabeležile rast cena, povećanje od 1,58% i 4,21%, redom.

Tokom poslednje nedelje februara 2025. godine, prosečne cene spot tržišta električne energije u Centralnoj Evropi uglavnom su opale, iako su neka tržišta zabeležila rast, stvarajući pomešan trend tržišta sa cenama koje su i dalje bile iznad €100/MWh. Cene u centralnoevropskim tržištima su se kretale u rasponu od €101–139/MWh. Slovenija je imala najviše cene električne energije u regionu, €138,85/MWh, što je 1,95% niže u odnosu na prethodnu nedelju, dok je Slovačka bila sledeća sa €138,58/MWh. Francuska je imala najniže cene u regionu, €101,12/MWh, što je 0,91% više u odnosu na prethodnu nedelju.

U 9. nedelji, prosečne cene u Evropi bile su oko €131/MWh. Cene su se kretale od €91,68/MWh na MIBEL tržištu do €160,77/MWh na grčkom tržištu. Cene na MIBEL tržištu su porasle na €91,68/MWh za portugalska i španska tržišta, što je porast od 4,57%. Zbog opadanja u poslednja četiri dana treće nedelje februara, većina tržišta električne energije ostala je ispod €100/MWh.

U južnoj Evropi, sve zemlje JIE, osim Turske, imale su cene iznad €130/MWh. Cene su se kretale u rasponu od €66 do €161/MWh, a Turska je imala najnižu prosečnu cenu nedelje, €66,43/MWh, dok je Italija bila sa cenom od €132,70/MWh. Grčko tržište je imalo najvišu prosečnu cenu u 9. nedelji, €160,77/MWh, što je porast od 1,58% u odnosu na prethodnu nedelju. Mađarska je bila drugo najskuplje tržište u JIE sa €160,55/MWh. Dnevne cene u poslednjoj nedelji februara bile su najviše u ponedeljak, 24. februara, i utorak, 25. februara 2025. godine.

U 9. nedelji 2025. godine, potrošnja električne energije u zemljama JIE porasla je, sa porastom u većini tržišta. Pet od osam tržišta JIE zabeležilo je povećanje potrošnje električne energije zbog hladnijih uslova, što je dovelo do veće potrošnje za grejanje. Ukupna potrošnja električne energije u JIE porasla je za 3,27% u odnosu na 8. nedelju 2025. godine, dostigavši 18.863,29 GWh. Bugarska je zabeležila najveći porast potrošnje, od 10,78%, dok su Grčka i Italija zabeležile poraste od 9,81% i 5,16%, redom. Turska i Hrvatska su doživele umereniji porast od 3,33% i 1,81%. S druge strane, Mađarska, Rumunija i Srbija su zabeležile pad potrošnje električne energije, sa smanjenjima od 7,92%, 5,73% i 1,65%, redom.

Proizvodnja iz promenljivih obnovljivih izvora u zemljama JIE oštro je pala u 9. nedelji 2025. godine, smanjujući se za 30,0% na 1.385,78 GWh, zbog oslabljene brzine vetra u većini zemalja. Proizvodnja iz vetroturbina opala je za 59,0%, na 594,76 GWh. Konkretno, Turska, Grčka, Bugarska i Rumunija su zabeležile nedeljne padove proizvodnje vetra od 71,1%, 68,2%, 59,75% i 13,8%, redom. Solarni prinos je takođe opao za 5,2%, na 503,30 GWh, a Rumunija i Mađarska su zabeležile najveće padove od 47,4% i 29,9%, redom.

U međuvremenu, proizvodnja hidroenergije u JIE porasla je za 4,36%, dostigavši 1.597,45 GWh, uglavnom zahvaljujući Turskoj koja je doprinosila sa 133,28 GWh. Turska i Rumunija su zabeležile porast proizvodnje hidroenergije od 13,54% i 1,94%, redom, dok su Bugarska, Hrvatska i Grčka zabeležile smanjenje od 41,51%, 19,12% i 11,21%, redom.

Proizvodnja iz termoelektrana u JIE porasla je za 1,89% u odnosu na prethodnu nedelju, dostigavši 15.148,29 GWh. Ovo je bilo rezultat povećanja proizvodnje iz gasnih termoelektrana, koja je porasla za 10,64%, dostigavši 3.458,58 GWh, dok je proizvodnja iz termoelektrana na ugalj opala za 5,34%, na 3.589,76 GWh. Posebno, Turska je zabeležila pad proizvodnje iz termoelektrana na ugalj od 2,00%, dok je proizvodnja iz gasnih termoelektrana porasla za 20,76%. Grčka je zabeležila skok proizvodnje iz lignita od 160%, dok je proizvodnja iz gasnih termoelektrana pala za 3,75%. Bugarska je zabeležila pad proizvodnje iz termoelektrana na ugalj od 10,97%, dok je proizvodnja iz gasnih termoelektrana porasla za 2,75%.

Što se tiče međugranične trgovine električnom energijom, neto uvoz električne energije u JIE opao je za 14,78% u odnosu na 8. nedelju 2025. godine, dostigavši 1.342,49 GWh. Izvoz električne energije iz regiona opao je za 47,5%, dostigavši 99,91 GWh, dok je uvoz opao za 18,3%, dostigavši 1.442,41 GWh. Hrvatska, Italija i Rumunija su zabeležile pad neto uvoza od 37,23%, 22,53% i 24,52%, redom. Sa strane izvoza, Turska je povećala svoj neto izvoz za 0,59%, dok je Grčka prešla na poziciju neto uvoznika. Bugarska je ostala izvoznik, iako je njen izvoz opao za 71,56%.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa se suočava sa energetskim izazovima tokom zime usled smanjenih isporuka ruskog gasa i rastućih bezbednosnih rizika

Evropa se priprema za predstojeću zimsku sezonu usled smanjenih isporuka gasa iz Rusije nakon zaustavljanja tranzita kroz Ukrajinu. Trenutno je jedini aktivni pravac za ruski gas ka EU preko TurkStream-a, prolazeći kroz Bugarsku. Trgovci gasom pažljivo su pratili sastanke američkog...

Evropa: Fjučersi na naftu Brent, TTF gas i CO2 porasli usled tenzija u Ukrajini i zabrinutosti zbog snabdevanja

Tokom treće nedelje avgusta, fjučersi na naftu Brent za Front Month na ICE tržištu dostigli su nedeljni minimum od 65,79 USD po barelu u utorak, 19. avgusta, pre nego što su porasli na nedeljni maksimum od 67,73 USD po...

Evropa: Cene električne energije pale na većini tržišta tokom treće nedelje avgusta

Tokom treće nedelje avgusta, prosečne cene električne energije pale su na većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Izuzetak je bilo tržište Nord Pool u nordijskim zemljama, koje je zabeležilo rast od 60%. MIBEL tržište, koje obuhvata...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!