Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikePozajmica greje radijatore

Pozajmica greje radijatore

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Kuće i stanovi, koje toplane zagrevaju mazutom, biće topli do kraja zime. Daljinski sistemi grejanja će pregurati ovu sezonu uz pozajmicu od 46.000 tona ovog energenta iz robnih rezervi, zato što nisu mogli da ispune uslove o plaćanju koje je tražila Naftna industrija Srbije. Toplane će morati da počnu sa vraćanjem pozajmice 20. marta, ali mnoge će se, zbog loše naplate od građana i privrede, teško izboriti sa dugom.

Država je početkom zime odobrila pozajmicu od 27.500 tona mazuta za novembar i decembar, da bi prošle nedelje na zajam dala još 19.250 tona. Toplane su prvi put zatražile velike pozajmice od Robnih rezervi, kada je NIS zaoštrio uslove plaćanja i isporuke. Jedini domaći proizvođač mazuta tražio je da račune isporučeni energent izmiriju na 15, 30 i 45 dana. Ali, daljinski sistemi sa nagomilanim dugovima domaćinstava i privrede oko 130 miliona evra, to nisu mogli da ispune.

Prve pozajmice moraće da budu vraćene državnim rezervama već krajem sledećeg meseca, ali mnoge toplane ovaj rok dočekaće nespremne.

– Pojedine toplane tražile su da se rok plaćanja prolongira, jer teško mogu da plate ceo dug – kaže Dejan Stojanović, predsednik Udruženja toplana. – Građani i privreda nemaju naviku da plaćaju grejanje, pa su se neplaćeni računi nagomilali. Ali, što pre toplane izmire obaveze prema Robnim rezervama, to ćemo ranije moći da rešavamo probleme za sledeću grejnu sezonu.

Otvaranjem tržišta naftnih derivata u Srbiji, NIS više nema monopol na snabdevanje toplana mazutom. Toplane su razgovarale sa kompanijama „Petrobart“ i „AD nafta“ o nabavkama mazuta, ali zbog manjka skladišta, još niko ne može da im obezbedi dovoljnu količinu za redovno snabdevanje.

NAPLATA PO POTROŠNJI

Naplata  grejanja po potrošnji u celoj zemlji trebalo bi da otpočne u periodu od tri do pet godina. Kako kaže Dejan Stojanović, zamena svih mernih uređaja mogla bi da se završi već za dve godine, ali mnoge lokalne samouprave još nisu spremne da prihvate ovakav način obračunavanja.

Izvor Novosti.rs

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!